Predstavnici američke kompanije zainteresirane za koncesiju nad projektom Južne plinske interkonekcije proteklih su dana održali niz sastanaka s predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, a nastavak razgovora s parlamentarnim strankama najavljen je za sutra u Parlamentu BiH.
Iako je nakon neuspjelih pregovora političkih aktera u Federaciji BiH s američkom administracijom dogovoreno da se projekt realizira putem koncesije, unutar vlasti i dalje postoje različita tumačenja tog dogovora.
Američki predstavnici sastali su se i s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, koji je nakon sastanka poručio kako se u realizaciji projekta moraju uvažiti interesi hrvatskog naroda
. Čović inzistira na osnivanju domaće tvrtke, kao asocijacije javnih poduzeća iz Republike Hrvatske i Federacije BiH, sa sjedištem u Mostaru, koja bi bila nositelj projekta Južne interkonekcije, dok bi se američke kompanije uključile kao partneri.
S druge strane, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković tvrdi kako takav dogovor s američkom stranom nikada nije postignut. Prema njegovim riječima, zajednički stav domaćih vlasti i američke administracije bio je jasan – projekt treba ići u smjeru koncesije, uz izmjene zakonskog okvira koje bi omogućile njegovu provedbu, bez razgovora o osnivanju dodatne domaće kompanije.
Pitanje koncesije za Južnu plinsku interkonekciju otvoreno je nakon što HDZ BiH i stranke Trojke nisu postigle dogovor o upravljanju projektom. HDZ BiH osporio je zakon usvojen u Federalnom parlamentu, prema kojem je BH-Gas, tvrtka u vlasništvu Vlade Federacije BiH, određen kao nositelj projekta, te je zatražio ocjenu njegove ustavnosti. Sada inzistiraju na donošenju novog zakona.
Energetski stručnjaci upozoravaju da koncesijski model mora biti precizno definiran kako bi se izbjegle političke blokade i ponavljanje ranijih scenarija u kojima su veliki infrastrukturni projekti godinama stajali zbog pravnih i političkih sporova.
Prema riječima ministra Konakovića, za koncesiju je zainteresirano više američkih kompanija, a neki od investitora koji trenutačno borave u Bosni i Hercegovini bliski su američkom predsjedniku. Iz vlasti poručuju kako bi takvi ulagači za državu mogli biti strateški važni.
Međutim, dio analitičara upozorava da bliskost potencijalnih investitora s američkim političkim vrhom, ali i s političkim akterima u regiji, otvara pitanje je li takav model u potpunosti u skladu s ciljem smanjenja ovisnosti Bosne i Hercegovine o ruskom plinu, prenosi BHRT.
Razgovori s američkim investitorima o projektu Južne plinske interkonekcije nastavljaju se sutra u Parlamentu Bosne i Hercegovine.
