Albanija i Makedonija otvaraju pristupne pregovore s EU; BIH ni na mapi

Europski parlament je u četvrtak predstavio nacrt svojih preporuka za proširenje Europske unije u kojima se založio za nastavak širenja i zatražio da EU odmah otvori pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom

U nacrtu preporuka, za koje je izvjestitelj bio hrvatski zastupnik Tonino Picula, Europski parlament, uz otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, traži liberalizaciju viznog sustava za građane Kosova i da se od zapadnobalkanskih zemalja zatraži jačanje napora u procesuiranju ratnih zločina i rješavanju pitanja nestalih osoba.

Europski parlament, među ostalim, predlaže da se razmotri uvođenje odlučivanja kvalificiranom većinom u pitanjima koja se tiču pristupanja uz zadržavanje jednoglasnog odlučivanja u Vijeću samo za otvaranje i zatvaranje pristupnih pregovora.

Izvještaj bi trebao doći na dnevni red Europskog parlamenta za usvajanje na plenarnoj sjednici u travnju.

Podrška procesu proširenja

“Ovim preporukama Europskog parlamenta o zapadnom Balkanu želimo poslati ključne poruke Europskom vijeću, Komisiji i visokom predstavniku za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. To su podrška samom procesu proširenja EU i njegovom nastavku, te da se interna reforma Unije i njezino proširenje mogu i trebaju odvijati paralelno jer ne isključuju jedno drugo. Uz to, naglašavamo kako politička situacija unutar pojedinih članica Unije ne može biti razlog za suspenziju cijelog procesa proširenja”, istaknuo je u četvrtak na sastanku Odbora za vanjske poslove EP Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, prilikom predstavljanja nacrta preporuka za proširenje EU ususret summita u Zagrebu, priopćio je ured zastupnika.

Picula je potkraj studenog prošle godine imenovan izvjestiteljem za preporuke Europskog parlamenta za zapadni Balkan, sa zadatkom da izradi set konkretnih preporuka koje će omogućiti uklanjanje blokada nastavku politike proširenja. Cilj je i doprinijeti otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te davanje novog zamaha procesu proširenja u ovom mandatu EU institucija uoči sastanak na vrhu EU-zapadni Balkan u Zagrebu 6. i 7. svibnja.

Pročitajte još

Borell: Balkanu ponuditi članstvo u EU i nagrađivati napredak

Picula je istaknuo kako je proširenje jedna od najuspješnijih politika EU još od njezinog osnivanja, doprinosi jačanju demokracije, mira i napretka diljem Europe.

“Vjerodostojna politika proširenja strateško je ulaganje u uzajamnu sigurnost i prosperitet. Ta je vjerodostojnost došla u pitanje neotvaranjem pregovora o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom i smatram da je tu grešku potrebno ispraviti, već u ožujku. Nova predsjednica Komisije Ursula v.d. Leyen i visoki predstavnik Josep Borrell naglasili su kako će nova komisija biti geopolitička, a najbolji dokaz tih namjera bilo bi djelovanje u našem najbližem susjedstvu“, rekao je Picula, navodi se u priopćenju.

Piculin izvještaj s preporukama podržava neke od ideja za novu nadograđenu metodologiju proširenja koju je predstavila Komisija. Primjerice, otvaranje poglavlja u ‘clusterima’, odnosno skupovima, kako bi grupiranjem tema i politika osigurali dubinu i kvalitetu reformi. Cilj je omogućit zemljama kandidatkinjama ostvarenje konkretnih rezultata uz istovremeno pregovaranje o različitim poglavljima.

Jasna mjerila uspjeha

Preporuke zahtijevaju i jasnija mjerila uspjeha i napretka za svaku pojedinu zemlju kandidatkinju, kao i kontinuiranu podršku tijekom procesa. Uz to, predlaže se da kandidatkinje koje su već otvorile pregovore mogu nastaviti po novoj metodologiji, ali samo ako to same zatraže.

Nadalje, Picula je naglasio kako će Parlament tražiti veću ulogu u procesu proširenja, zbog svoje posvećenosti jačanju demokracije u regiji, te kako bi kandidatkinjama izravno mogli pružiti veću podršku i pomoć.

Uz godišnja izvješća, Picula je naglasio, važno je da kao predstavnici građana EU, zastupnici u Europskom parlamentu izravno sudjeluju u procesu i pomažu u komunikaciji procesa u zemljama članicama.

“Očekujem da ćemo na Zagrebačkom summitu kroz dijalog stvoriti platformu za održiva ulaganja na zapadnom Balkanu i osigurati kontinuiranu podršku procesu proširenja u budućnosti”, zaključio je Picula svoje izlaganje, piropćio je ured zastupnika.

U nedjelju navečer sudjelovao je na radnoj večeri na kojoj su bili predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell te čelnici . Svrha toga sastanka bila je pripema za sastanak na vrhu EU-zapadni Balkan u Zagrebu 6. i 7. svibnja.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je u nedjelju, nakon radne večere sa čelnim dužnosnicima EU-a i čelnicima šest zemalja zapadnog Balkana u Bruxellesu, istaknuo kako postoji suglasnost između Hrvatske i čelnika europskih institucija da zagrebački samit mora biti "svojevrsna prekretnica u politici proširenja".

"Naš je cilj bio staviti ovu temu na dnevni red i u tome smo uspjeli", rekao je Plenković.

Plenković je dodao da će nastojati da obje zemlje Sjeverna Makedonija i Albanija prije zagrebačkog samita dobiju odluku o početku pregovora. Ta odluka bila je blokirana na samitu u listopadu, ponajprije zbog protivljenja Francuske te Danske i Nizozemske, koje su protivile otvaranju pregovora s Albanijom. Nakon što je Komisija predstavila prijedlog nove metodologije pristupnih pregovora, Francuska najavljuje da će povući svoje rezerve.