Sve krize Europske unije

Brexit, koji će nakon tri i pol godine otezanja postati stvarnost 31. siječnja, nastavlja se na dugi niz kriza koje su obilježile povijest Europske unije.

Francuska "prazna stolica"

Francuska je 1. srpnja 1965. izazvala tzv. krizu "prazne stolice", odbivši sedam mjeseci sudjelovati u radu europskih institucija zbog sukoba u vezi financiranja Zajedničke europske politike (CAP).

Francuska je također bila u središtu još jedne krize - Charles de Gaulle dvaput je uložio veto na pristup Ujedinjenog Kraljevstva, 1963. i 1967., zbog čega je Britanija pristupila Uniji tek 1973.

Britanska premijera Margaret Thatcher od 1979. insistirala je da dobije rabat na iznos koji Britanija uplaćuje u EU proračun, ponavljajući frazu: "Želim svoj novac natrag". Dobila ga je 1984.

Danci odbacili Mastriški ugovor

Ugovor iz Maastrichta, kojim je osnovana Europska unija i kojim su postavljeni temelji za uvođenje zajedničke valute, odbačen je na referendumu u Danskoj 2. lipnja 1992.

Osiguravši izuzeća u pogledu uvođenja eura i europske obrane, Danci su ugovor prihvatili na novom referendumu 18. svibnja 1993. Francuzi su ugovor usvojili tijesnom većinom od samo 51 posto.

Europska komisija koju je vodio Jacques Santer, bivši premijer Luksemburga, podnijela je 16. ožujka 1999. kolektivnu ostavku zbog optužbi za korupciju. Na dužnosti je bila od 23. siječnja 1995.

Sankcije Austriji

Europska unija u veljači 2000. uvela je sankcije Beču nakon što je u austrijsku vladu ušla krajnje desna Slobodarska stranka (FPOe). Bilo je to prvi put da se tako sankcionira neka članica. Bilateralni odnosi 14 država članica s Austrijom om bili su zamrznuti nekoliko mjeseci.

Slobodarska stranka je 16. prosinca 2017. ponovno ušla u vladu, ali ovaj put to nije izazvalo ljutitu reakciju Bruxellesa.

Propast Europskog ustava

Francuska je na referendumu 29. svibnja 2005. odbacila prvi Europski ustav, koji je prije toga prošao ratifikaciju u devet zemalja. Nizozemci su 1. lipnja također glasali protiv. Dokument je pokopan, ali su neki njegovi elementi uvedeni Lisabonskim ugovorom koji je stupio na snagu potkraj 2009.

Grčki dugovi

Grčki dugovi dosegli su 2009. takve razmjere da je zemlja bila pred bankrotom. Europa je strahovala od "grexita".

Od 2010. Grčka je prisiljena na nekoliko međunarodnih programa spašavanja, uvjetovanih strogom štednjom, što je izazvalo masovne prosvjede, a zemlja je upala u višegodišnju depresiju.

Dužnička kriza zahvatila je i Irsku, Španjolsku, Portugal i Cipar.

Migrantska kriza

Dolazak više od milijun ljudi na grčke i talijanske obale potresao je 2015. Europsku uniju, rastrganu između poziva da zatvori svoje granice i da pokaže solidarnost prema ljudima koji su bježali pred ratovima i siromaštvom na Bliskom istoku i u Africi.

Više od 19.000 ljudi poginulo je od 2014. pokušavajući domoći se Europe.

Mađarska, Poljska i Češka kategorički su odbile pristati na plan preraspodjele tražitelja azila iz Italije i Grčke, oko čega su se Europljani jako podijelili.

Brexit

Ujedinjeno Kraljevstvo odlučilo je na referendumu 2016. da će napustiti Europsku uniju. Otpočeli su teški pregovori, koji su trebali biti okončani razvodom 29. ožujka 2019.

Prva verzija sporazuma o razdruživanju, koju je Bruxelles zaključio s tadašnjom britanskom premijerkom Theresom May, odbačen je tri puta u britanskom parlamentu, zbog čega je datum brexita više puta odgađan.

Njezin nasljednik Boris Johnson postigao je novi dogovor s Bruxellesom sredinom listopada 2019. Nakon novog pomicanja datuma izlaska na 31. siječnja 2020., na izvanrednim izborima u prosincu osvojio je uvjerljivu većinu u parlamentu i to je napokon omogućilo ratifikaciju Sporazuma o povlačenju.

Europska unija tako će prvi put ostati bez jedne države članice, prenosi Hina.