Administracija nema kapaciteta odgovoriti na Upitnik?

Puna su usta dužnosnicima Bosne i Hercegovine Europske u nije i europskog puta, većina njih predavanje aplikacije i dobivanje upitnika Europske komisije smatra jedinom pozitivnom stvari u 2016. godini i rasipaju se, doduše opreznim, optimizmom, ali europski put je tek počeo. A na njemu će se, kako tvrde analitičari i europski dužnosnici, naći mnoštvo prepreka. Neke će možda biti i nepremostive.

Kako doznajemo, u krugovima europske diplomacije vlada mišljenje kako će najveća prepreka biti ispunjavanje upitnika zbog, kako kažu, niskih kapaciteta državne administracije, posebno nižih razina vlasti.

''Također, usvojeni mehanizam koordinacije se još nije vidio u praksi, a dosadašnja iskustva BiH na EU putu ne ulijevaju optimizam da će mehanizam koordinacije biti funkcionalan'', kaže izvor blizak europskoj diplomaciji zahtijevajući anonimnost.

Izvor je za Bljesak.info rekao kako će se na europskom putu prepriječiti i neusvajanje zakona predviđenih reformskom agendom zbog stranačkih neslaganja.

Ne žele mijenjati stanje

''Politički osjetljiva pitanja bilo na državnoj razini, poput nedavne inicijative oko Ustavnog suda ili pak federalnog Zakona o igrama na sreću, kao i pitanja izbora u Mostaru, i sada u Stocu mogu lako biti uzrokom neusvajanja zakona koje predviđa reformska agenda'', kaže izvor i govori kako će to onda, poznajući sporost dogovora lidera u BiH, biti dodatni problem.

Momir Dejanović, predsjednik Centra za humanu politiku iz Doboja, kaže kako je osnovni problem što vodeće političke stranke nemaju politički projekt i ne žele mijenjati stanje u BiH, kako bi ono bilo usklađeno sa standardima EU.

''Osim osnovnog, postoje i drugi problemi, kao što su očekivanje da će BiH postati nepripremljena član EU kao što su to postale Rumunjska i Bugarska, što EU od BiH možda očekuje i promjene koje bi zadirale u državno uređenje kojem se protiv određene etnopolitičke strukture, što OHR i drugi predstavnici međunarodne zajednice nisu na odgovarajući način pomagali BiH u bržim promjenama za integraciju u EU, što EU nema interesa da BiH postane njen član u definiranom roku, što EU ima svoje probleme koji potiču jačanje euroskepticizma…'', kaže Dejanović za Bljesak.info.

Pojedini zastupnici u Europskom parlamentu upozoravaju kako će jednostavno unutarnje ustrojstvo usporiti europski put, kao što je do sada usporavalo napredak zemlje.

Nacionali torovi ili otvorenost

Tako je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić u intervjuu za Al Jazeerau nedavno rekao kako je BiH pred dilemom da ostane privržena nacionalnim torovima ili se okrene EU.

''BiH ima problem unutarnjeg ustrojstva i unutarnjeg političkog djelovanja koje naprosto ne omogućava efikasno donošenje političkih odluka koje bi odražavale volju većine građana i pridonosile prosperitetu. Vjerujem da većina građana želi europsku budućnost BiH, popraćenu političkom stabilnošću i rastom životnog standarda. Dakle, dilema je vrlo jednostavna: zatvaranje u nacionalne torove i izolacionizam ili otvorenost i integracija u europski sustav vrijednosti'', rekao je Jakovčić.

Izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH Cristian Dan Preda bio je nedavno puno izravniji pa je u intervjuu za Dnevni Avaz rekao kako predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik usporava europski put BiH zauzimajući poziciju ruskog igrača.

"Kada je u pitanja pozicija gospodina Milorada Dodika, ona se može lako iščitati. To je nešto poput ruske prepreke za europski put. Ne treba vam specijalno razumijevanje da vidite prirodu te pozicije", rekao je rumunjski eurozastupnik Preda.

Prepreke ili izazovi

Rekao je kako se Dodik i SNSD moraju uvjeriti da je istinska budućnost BiH samo u Europskoj uniji.

"Ako on ostane protiv Europe, to je onda njegov problem", rekao je Preda.

Drugi pak, poput Sjedinjenih Američkih Država, upozoravaju kako je, uz sve političke probleme, korupcija jedna od glavnih prepreka napretku na europskom putu.

Tako je veleposlanica SAD-a u našoj zemlji Maureen Cormack istaknula kako se borba protiv korupcije, uz otklanjanje političkih prepreka ekonomskom razvoju BiH nalazi kako prepreka na putu BiH k Uniji.

No, bosanskohercegovački dužnosnici uvjereni su da će lako svladati prepreke koje su pred europskim putem.

Tako je Edin Dilberović, direktor Direkcije za evropske integracije, u izjavi za Bljesak.info rekao kako pred nama '' nisu prepreke, nego izazovi''.

''Izazovi u procesu integracije su prilično slični za sve države obuhvaćene procesom proširenja i tiču se jačanja vladavine prava, jačanja borbe protiv korupcije, nedostatka novca za značajna infrastrukturna ulaganja. Za savladavanje tih izazova, osim rada prvenstveno administracije, ali i svih ostalih segmenata društva, pokazalo se da je najbolje bosanskohercegovačko rješenje spremnost na dijalog i kompromise. Kada ona postoji, moguće je riješiti i rješavani su vrlo kompleksni i zahtjevni zadaci u procesu integracije'', rekao je Dilberović.

Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula izjavio je pak kako najnovije izvješće Komisije evidentira cijeli niz pomaka i poboljšanja, osobito u donošenju zakona te formalno političkim odnosima s EU.

Europski stav je jasan

''Međutim, pozitivni procesi su, nažalost, u suprotnosti s mnogim incidentnim situacijama i nedostatkom promjena u nizu sektora'', kazao je Picula za bh. izdanje Večernjeg lista te kako je pokušaj usvajanja poslovnika Zajedničkog odbora propao još lani u Sarajevu te kako od tada izaslanstvo ne funkcionira jer bez poslovnika nema legitimitet za rad.

''U međuvremenu je bilo više pokušaja s naše strane da se problem otkloni, no nažalost, bez uspjeha'', kazao je, istaknuvši kako je temeljni problem protivljenje dijela izaslanstva iz BiH, kojeg čine članovi iz RS-a da se preporuke usvajaju procedurom koja se primjenjuje kao u svim ostalim zajedničkim izaslanstvima EP-a sa zemljama u procesu.

Po njegovim riječima, nakon konzultacija i pravne ekspertize, stav institucija EU je jasan i ujedinjen – bh. strana će morati prihvatiti postojeći prijedlog, koji je već dijelom prilagođen, ili izaslanstvo neće funkcionirati do daljnjeg.

''Tvrdim da u ovom slučaju govorimo o jasnom pokušaju blokade procesa koji su se posebno intenzivirali u godini predaje zahtjeva za članstvo BiH u EU. Ovaj problem sve više postaje jedna od ozbiljnijih prepreka koje dijele građane BiH od dobrobiti budućega članstva zemlje u EU'', kazao je Picula.

Prepreke na vidiku

Dakle, BiH i kad nema prepreka, sama ih sebi nametne. Kaže to i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović koji je i predao aplikaciju za članstvo.

"Sada nemamo nikakvih prepreka, osim onih koje smo sami sebi postavili. Imamo ciljeve koji su postavljeni kroz Master plan koji je utvrđen u Predsjedništvu BiH, a već nakon desetak dana počele su se izbjegavati obveze iz toga plana'', rekao je Čović nakon što je bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović ''zamolio'' Europsku komisiji da se odgodi odluka o provedbi presude iz Strasbourga.

No, Čović je naglasio kako je ključna obveza je 31. siječnja riješiti presudu Suda u Strasbourgu u slučaju 'Sejdić-Finci'. Tako da je prva prepreka u prvim danima 2017. godine već na vidiku.