Rezultati po tagu: Stećci

Izložba pod nazivom "Stećci - svjetska baština UNESCO-a" otvorena je u petak navečer u Muzeju Žitomislić.

Na kaptelima stubova crkve u Žitomisliću stubovi su jednistvena pojava u umjetnosti turskog vremena, spajanjem starih, domaćih elemenata ukrasa sa stećaka sa savremenim detaljima prihvaćenim od islamske umjetnosti.

U selu Biskup u blizini Glavatičeva (30 km jugoistočno od Konjica), nalazi se nekropola stećaka koja broji 172 stećka.

Fondacija “Stećak”, je osnovana 2017. godine, a trenutno raspolaže sa 6000 arhivskih jedinica, među kojima je najviše fotografija, rukopisa i osobnih predmeta Šefika Bešlagića

Ideja izložbe je spajanje tradicionalnog i modernog uz pomoć procesa 3D modeliranja, srednjovjekovnog bh. kulturnog naslijeđa, koje je veoma ugroženo i često teško pristupačno.

Doživljaj srednjovjekovnih nekropola pogledom kroz VR naočale je osmislio Zlatan Filipović.

Projekt je prvenstveno znanstvenog karaktera. Pokrenut je s ciljem stjecanja uvida u život kasnosrednjovjekovnih populacija, točnije način prehrane i zdravstvenog stanja individua ukopanih ispod stećaka.

Riječ je o stećcima s lokaliteta Pišković, Slavić, Dilić, Ričina, Mokro, Rostovo, pod Sekulanom, Koposici, Ocevlje i Maculje.

Nekropola Knjenak ima različite oblike stećaka, od kojih bi neke trebalo otkopati kako bi se vidjelo u koju vrstu spadaju. Iako nije evidentirana u stručnim krugovima, nekropola Kljenak najveća je čapljinska nekropola.

Povjesničar i arheolog Ante Vujnović kazao je kako je glavni cilj ove izložbe predstavljanje građanima Mostara, BiH te Hrvatske ali i svima koji cijene ovo veoma vrijedno kulturno bogatstvo koje je prepoznato i od strane UNESCO-a.

Tijekom radova sa stećaka je skinuta zemlja, kamenje i raslinje te su zaštićeni odgovarajućom mrežom.

Nekropola Kalufi predstavlja i turističku atrakciju Nevesinja, pa je do nje asfaltiran pristupni put.

Repliku Vitkova stećka uradio je Grgo Mikulić, a istu su otkrili gradonačelnik Miro Kraljević i profesorica Blanka Kraljević, koja je časopis Matice hrvatske u Širokom Brijegu nazvala upravo po stećku iz Mokroga.

Policija i Tužiteljstvo nemaju službenih informacija o tome tko je na arheološkoj lokaciji, koja je trebala uživati najveći stupanj zaštite, bagerima iskopao rupu duboku četiri i pol metra i iza sebe ostavio razbacane drevne skeletne ostatke.

Sve fotografije su upotpunjene detaljnim tekstualnim objašnjenjima, uključujući opis područja na kojem je stećak fotografiran te pojedinosti o samom spomeniku.

U publikaciji su skupljeni tekstovi nastali na osnovu izlaganja održanih tijekom foruma, a bave se temema kao što su zakonski okviri za zaštitu stećaka, prijedlozi mjera njihove konzervacije, procesi dokumentacije stećaka u prošlosti i budućnosti...

Ovogodišnja tema ukazuje da je nasljeđe, kao što su mjesta, pejzaži, prakse, zanati, predmeti ili zbirke, često povezani i vrednovani u višestrukim i raznolikim grupama i zajednicama.

Doista, stakleni pod u zgradi policije ispod kojeg bi bili stećci te turisti koji se tu slikaju svakako bi bili nesvakidašnji prizori i jedan veliki plus za kreševski turizam.

Prelijepi prizori redali su se jedan za drugim - Divin grob na Kedžari, nekropola stećaka, crkva i rezervat u Masnoj luci...

Lokalitet Kreševskog polja u fokusu je interesa arheologa od svibnja 2019. godine, kada su se pojavile informacije da će na području za koje se pretpostavljalo da krije stećke, biti započeta izgradnja policijske postaje.

''Svima nama pouka je da čuvamo naš materinji jezik i da ga razvijamo'', poručio je Omerika.

Hvala Bogu da imamo građane koji vole starine i jedan takav se našao i u Kreševu i zahvaljujući njemu mi znamo za taj slučaj.

Zbog izvođenja radova Društvo za zaštitu kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti je podnijelo kaznenu prijavu zbog nepoštivanja kulturno-povijesnog nasljeđa.