U Centru za kulturu otvorena izložba o stećcima Hercegovine

U okviru kulturne manifestacije “Mostarsko ljeto”, sinoć je u Centru za kulturu otvorena izložba “Stećci Hercegovine”, te upriličena promocija knjige “Ćirilićni epigrafski spomenici srednjovjekovne Bosne i Hercegovine” autora Šefika Bešlagića.

Riječ je o građi iz privatnog arhiva Šefika Bešlagića, dnevnicima, crtežima i bilješkama s terena, dijelovima rukopisa i izdanja njegovih knjiga, dokumentima koje je Fondaciji “Stećak” u BiH na čuvanje predala kćerka Šefika Bešlagića, Atija Imamović Bešlagić.

Senad Šabović, osnivač i direktor Fondacije “Stećak”, koja baštini lik i djelo Šefika Bešlagića, ističe da je Bešlagić osim što je napravio popis, nakon dugogodišnjeg rada
izvršio i standardizaciju stećaka. Naglasio je da se stećci danas proučavaju isključivo na osnovu njegovog rada.

“Fondacija “Stećak”, je osnovana 2017. godine, a trenutno raspolaže sa 6000 arhivskih jedinica, među kojima je najviše fotografija, rukopisa i osobnih predmeta Šefika Bešlagića, ali i svih onih znanstvenih radnika koji su se bavili istraživanjem stećaka. Na izložbi predstavljamo najznačajnije nekropole hercegovačkog kraja, a promoviramo i drugo izdanje Bešlagićeve knjige koju smo izdali prošle godine povodom obilježavanja tridesetogodišnjice njegove smrti”, istakao je Šabović.

Povjesničar Zijad Halilović, promotor, istaknuo je da je u knjizi sažet njegov rad koji se tiče kamenih spomenika.

''Knjiga je napisana prije rata u BiH, a svijetlo dana prvi put je ugledala 2015. godine. Ovo je njeno drugo izdanje. Prvi dio knjige se odnosi na materijal koji je Šefik Bešlagić obradio kroz svoj životni rad, a nakon toga su predstavljeni određeni natpisi. Šefik Bešlagić je bio jedna izuzetno zanimljiva osoba, čovjek koji je čitav svoj životni vijek posvetio izučavanju srednjovjekovne bosanske historije i onoga što se bazira u kamenu. Čitav njegov opus djelovanja baziran je na tom dijelu istraživanja o kamenim nadgrobnim spomenicima. To je epoha koja je nastala u periodu od 10. i 11. stoljeća, kroz čitav srednji vijek, do dijelom 16. stoljeća. Radio je u Tuzli, Gračanici, Doboju kao direktor Gimnazije, a nakon 1952. godine direktor Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa socijalističke republike BiH. Njegovo krucijalno djelo je popis tih srednjovjekovnih stećaka, ne samo u BiH već i u svim zemljama u kojima se oni prostiru, to su zapadni dijelovi Srbije, Crne Gore i Hrvatske”, istaknuo je Halilović.

Promotorica Andrea Šešum istaknula je da epigrafika dosta govori o samoj povijesti države, te naglasila kako mi zaboravljamo da je naš jezik proistekao iz toga svega.

''Kada govorimo o srednjovjekovnoj bosanskoj pismenosti možemo izdvojiti sakralnu književnost, administrativno-pravnu književnost, neke dijelove svjetovne književnosti, ali ne smijemo zaboraviti i moramo govoriti i o natpisima na stećcima ili pločama'', istaknula je Šešum.

Šefik Bešlagić je rođen 1908.g. u Tuzli. Radio je u Tuzli, Gračanici, Doboju kao direktor Gimnazije, a nakon 1952. godine bio je direktor Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa SR BiH. Njegovo krucijalno djelo je popis srednjovjekovnih stečaka, ne samo u BiH već i u svim zemljama u kojima se oni prostiru, to su zapadni dijelovi Srbije, Crne Gore i Hrvatske.