Rezultati po tagu: ratni zločin

Na Sudu BiH u tijeku je postupak u 51 predmetu protiv 234 osobe koje su optužene za ratne zločine…

Mensud Keleštura i Hazim Jašarević se terete da su 10. lipnja 1993. sudjelovali u artiljerijskom napadu na civilno stanovništvo prigradskog naselja Podgradina.

Zakazano je ročište na kojem će se o krivnji izjasniti Mensud Keleštur i Hazim Jašarević, optuženi za zločin u Vitezu u lipnju 1993. godine, u kojem je smrtno stradalo osmero djece hrvatske nacionalnosti, a petero je ranjeno.

''Svi smo mi Radovani. Isto kao što smo danas svi Mile Dodik, svi Narodna skupština, i na isti ili sličan način branimo te tekovine'', rekao je tada Kraljević.

Nakon legitimiranja putnika, izvedeno je 20 civila, od kojih 18 Bošnjaka, jedan putnik hrvatske nacionalnosti te jedna nepoznata osoba arapskog porijekla.

Ovim Grad Sarajevo po prvi put institucionalno ulazi u jedan međunarodni krivični postupak koji se odnosi na zločine počinjene nad njegovim građanima tijekom opsade.

U logoru u Muzeju Bitke za ranjenike u Jablanici ubijeno je osam logoraša.

Na pitanje tužiteljice Sanje Jukić je li on tog dana vidio Patkovića, svjedok je kazao da ga je možda vidio u vojarni, ali ne u akciji.

Najmlađi logoraš bio je Gabrijel Jurkić koji je imao samo 28 dana, dok je najstariji logoraš bio Mato Marjanović s 81 godinom života i bio je slijep. Žene su bile žrtve silovanja, a među zatočenicima je bilo i novorođenčadi.

Prema optužnici, zarobljene civile doveli su do željezničke pruge, poredali u liniju i natjerali ih da pozivaju pripadnike HVO-a da ne pucaju na njih, služeći se time kao živim štitom.

Pogubljenje 200 političkih komunističkih zatvorenika u Kaisarianiju bilo je jedno od najgorih zvjerstava tijekom nacističke okupacije Grčke.

Ispričao je kako su im poslije desetak minuta rekli kako su greškom tu te su odvezeni u Čelebiće. Prema njegovim riječima, u jednom hangaru bilo je zatvoreno više od 300 Srba.

"Časni Sude, nisam kriv", kazao je optuženi nakon što je upoznat s mogućnostima izjašnjenja.

U narednom razdoblju bit će zakazano ročište na kojem bi se optuženi trebali izjasniti o krivnji.

Svjedoci na suđenju za ratne zločine u Bugojnu opisali zatočenja, mučenja i prisilne radove pripadnika HVO-a 1993. godine.

Prema informaciji, u koju su novinari imali uvid, jedan predmet u statističkom godišnjem izvještaju Tužiteljstva BiH iz prošle godine nije iskazan završenim, iako je podignuta optužnica.

Ibrahimović je optužen da je 1992. godine, u svojstvu načelnika krim-službe Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Livnu, počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Skup je okupio predstavnike institucija, akademske zajednice, kulturnih i memorijalnih ustanova, braniteljskih i društvenih organizacija, kao i predstavnike lokalne zajednice.

Jednom od zarobljenika, Zvonku Rajiću, nakon strijeljanja izvađeno je srce. Ubijeno je devet Hrvata i jedan Srbin koji se iz Zenice sklonio u Dusinu.

Organizatori ističu kako je ovaj skup važan prvi korak prema realizaciji Memorijalnog centra ''Osmica'', koji bi trebao postati trajno mjesto sjećanja, ali i jasna poruka budućim generacijama o važnosti istine, pravde i dostojanstva žrtava.

Optužnica temelji na iskazima svjedoka, zbog čega postoji osnovana sumnja kako bi optuženi mogli na njih utjecati.

U tekstu se opisuje život fratara u samostanu tijekom završnih ratnih dana, boravak u podrumu zbog bombardiranja, dolazak partizanskih časnika u samostan te popisivanje fratara neposredno prije njihova odvođenja.

Njih se izravno tereti za nezakonito zatočenje civila, među kojima su bili Hrvati i Srbi, u prostorijama Muzičke škole koja je tijekom rata korištena kao zatočenički objekt.