Milanko Kajganić zaustavio optužnicu za ratni zločin

Milanko Kajganić, glavni državni tužitelj, zabranio je slanje Sudu Bosne i Hercegovine na potvrđivanje optužnice za zločine u Sanskom Mostu i na Manjači, podignute protiv, navodno, njegovog nekadašnjeg nastavnika u srednjoj policijskoj školi i profesora na policijskoj akademiji i drugih osoba, otkriva Detektor na osnovu informacije upućene Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.

Iz Tužiteljstva negiraju bilo kakvo opstruiranje predmeta.

Zločin protiv čovječnosti

Informaciju o postupanju Kajganića, kako je Detektoru potvrdio izvor iz Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV), uputio je Izet Odobašić, tužitelj Državnog tužilaštva, Stalnoj komisiji za efikasnost i kvalitetu tužiteljstva VSTV-a.

Odobašić je odbio potvrditi ovu informaciju ''zbog postupka koji će uslijediti pred nadležnim organima'', kao i na bilo koji način razgovarati s novinarima Detektora.

Prema informaciji, u koju su novinari imali uvid, jedan predmet u statističkom godišnjem izvještaju Tužiteljstva BiH iz prošle godine nije iskazan završenim, iako je podignuta optužnica.

U optužnici za zločin protiv čovječnosti na području Sanskog Mosta i Manjače sumnjiči se šest osoba od kojih četiri pripadaju policijskom menadžmentu i istraživačkom timu Stanice javne bezbjednosti (SJB) Sanski Most i sektoru državne sigurnosti Centar službi bezbjednosti (CSB) Banja Luka.

U optužnici se navodi da su u okviru udruženog zločinačkog poduhvata vršili nezakonito zatvaranje više tisuća civila nesrpske nacionalnosti i bez dokaza ih držali zatvorene u logorima, te fizičkim mučenjem i na druge načine im nanosili teške fizičke i duševne bolove, uslijed čega je najmanje 40 logoraša umrlo, a više od 1600 prinudno premješteno u vojni logor Manjača i potom prisilno deportirano van zemlje.

Brisanje

Zbog složenosti predmeta, s više stotina izjava svjedoka i tisućama materijalnih dokaza s obujmom više od 6000 stranica, podnesen je zahtjev za priznavanje većeg vrednovanja glavnom Državnom tužitelju dok je istraga još bila u tijeku.

Iako se Ivan Matešić, voditelj Posebnog odjela za ratni zločin, usuglasio s tim zahtjevom, kako se navodi u informaciji, Kajganić taj zahtjev nije uputio na Kolegij Tužiteljstva BiH kako je to bio dužan učiniti radi pribavljanja mišljenja. Kajganić je prema informaciji koja je upućena VSTV-u pokušao tužiteljsku naredbu o provođenju istrage, koju je potpisao Matešić, da stavi van snage kroz pismene primjedbe o čemu nije upoznao Kolegij Tužiteljstva.

''Milanko Kajganić kao Glavni tužitelj je zabranio dostavu podignute optužnice u ovom predmetu Sudu BiH, a potom poduzimao niz protupropisnih radnji neovlašteno, odnosno prekoračenjem i zloupotrebom ovlaštenja, te van propisanog postupka, brisanjem ili naređivanjem brisanja podataka i dokumenata, koje sam kao ovlašteni tužitelj donio i pohranio u TCMS u okviru ovog predmeta, uključujući naredbu o provođenju istrage i istrage, imena i prezimena osumnjičenih'', navodi se u informaciji kao i da je Kajganić ove radnje činio nakon kraja prošle godine.

Detektor nije mogao dobiti komentar Matešića. U odgovoru koji smo dobili na upit iz Tužiteljstva BiH, koji su novinari adresirali i na Kajganića, se navodi kako je navedeni predmet glavni tužitelj odredio kao prioritetan i izdao obvezna uputstva da se završi.

Povezanosti

''Predmet još nije okončan konačnom tužiteljskom odlukom ali je nalogom glavnog tužitelja dano uputstvo rukovoditelju Posebnog odjela za ratne zločine da poduzme sve neophodne mjere za okončanje rada i donošenje tužiteljske odluke. Nisu točni navodi da je glavni tužitelj opstruirao istragu i sprječavao podizanje optužnice'', navodi se u odgovoru Tužiteljstvu za Detektor.

Prema informaciji, Kajganić činio sve da spriječi podizanje optužnice protiv osumnjičenog Mile Došenovića, koji je u izvršenju krivičnih djela u predmetu bio u funkciji šefa Odjela za suzbijanje i otkrivanje kriminaliteta i izvršitelja u SJB Sanski Most. Navodi se da je s tom osobom ''Kajganić u poslovnim i drugim povezanostima u razdoblju od 1992. godine do najmanje 2006. godine, odnosno 2010.''.

''U tom razdoblju osumnjičeni Došenović je Milanku Kajganiću bio nastavnik u srednjoj policijskoj školi, profesor na policijskoj akademiji, te jedan u hijerarhijskom nizu glavnih šefova u policijskoj službi u CSB Banja Luka gdje je do 2010. godine osumnjičeni bio šef Odjeljenja za suzbijanje i otkrivanje kriminaliteta, a kasnije je saradnja uspostavljena kroz edukaciju i druge oblike privatne povezanosti s osumnjičenim, koji i dalje radi kao profesor predmeta iz okvira policijske službe'', navodi se u prijavi.

Svjedok na suđenju Mladiću

Kajganić se zbog ovih okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u nepristranost, kako se navodi, morao izuzeti od postupanja. U svom odgovoru iz Tužiteljstva BiH se nisu osvrtali na ove navode.

Prema informaciji, Došenović je 26. prosinca pokušao da napusti BiH prema Republici Srbiji ''očito dobro informiran'' da se priprema podizanje optužnice protiv njega u ovom predmetu.

Detektor je u posjedu dokumenta u kojem se vidi kako je Mile Došenović pokušao preći državnu granicu na međunarodnom graničnom prelazu Popovi, ali su ga pripadnici Granične policije nakon kontakta sa službenikom Tužiteljstva BiH vratili. Detektor nije uspio stupiti u kontakt s Došenovićem.

Policijskoj akademiji MUP-a RS-a su nam rekli da je on u mirovini već deset godina.

Ranije se pisalo kako je Došenović, nekadašnji šef odjela kriminalističke policije pri Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) u Sanskom Mostu, svjedočeći na suđenju Mirku Vrućiniču rekao je da je 1992. godine srpska vojska provela akciju razoružavanja Bošnjaka, nakon čega su u policijsku stanicu vojnici i vojni policajci priveli veći broj osoba. Došenović je, prema izvještajima medija, bio i svjedok na suđenju Ratku Mladiću, bivšem zapovjedniku Vojske Republike Srpske, koji je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i drugih ratnih zločina.

Izuzeće

U informaciji koja je upućena VSTV-u se navodi kako s Kajganić trebao izuzeti i u odnosu na osumnjičenog Jugoslava Rodića koji je, navodno, blizak rođak savjetnika u njegovom kabinetu, a koji je u vrijeme izvršenja zločina iz optužnice bio šef istražnog tima Državne nacionalne bezbjednosti CSB Banja Luka – Detašman Prijedor.

Rodić je prema dokazima u predmetu, kako se navodi, bio osoba koja je organizirala i osmislila sustav ispitivanja i nezakonitog zatvaranja civila u logore te njihovog premještanja u druge logore, mučenja, progona i deportacije logoraša.

I Rodić je bio svjedok na suđenju Vrućiniću, kada je rekao da je od svog pretpostavljenog dobio zadatak da se prebaci u Sanski Most i angažira ljude iz službe jer je došlo do ekscesa i bilo je pritvorenih osoba. Detektor nije uspio doći do njega, navodi BIRN BiH.