Rezultati po tagu: berlinski zid

Premda rušenje Berlinskog zida ima veliko simboličko značenje u njemačkoj povijesti, datum rušenja nije uzet za službeni praznik, jer se na isti dan dogodio Hitlerov pivnički puč iz 1923., kao i zloglasna Kristalna noć iz 1938. (nasilje nad Židovima).

Berlinski zid, dug oko 150 kilometara, počeo se graditi 13. kolovoza 1961. godine kako bi se zatvorila granica prema Zapadnom Berlinu.

S provedenih punih 16 godina na mjestu šefa vlade bio je kancelar s daleko najdužim mandatom u demokratskoj povijesti Njemačke.

Na obilježavanju su izložene i kopije transparenata koje su istočni Nijemci koristili u prosvjedima koji su doveli do pada zida.

Budući da nitko od partijskih čelnika nije želio donijeti odluku o primjeni sile, naposljetku je gomila propuštena. Na drugoj strani dočekali su je oduševljeni stanovnici zapadnog Berlina, sa šampanjcem i usklicima.

Pogledajte što kažu tinejdžeri o Berlinskom zidu.

Dok granični zidovi potječu iz davnih vremena, posebno su se istaknuli u 21. stoljeću, u kojem se njihov broj jako povećao.

Sagrađen je odlukom tadašnjeg komunističkog režima kako bi se spriječio odlazak istočnih Nijemaca u demokratske zapadne zemlje.

Jezični čistunci kritizirali su Kennedyja da je gramatički netočno upotrijebio član 'ein' u rečenici, pa da "Ich bin ein Berliner" zapravo znači "Ja sam krafna" (Berliner je u nekim dijelovima Njemačke naziv za krafnu, kao Frankfurter za kobasicu).

Berlinski zid je barijera sveukupno duga 160 kilometara i visoka oko 3,5 metara koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog njemačkog teritorija.

Ostatke Berlinskog zida danas krase djela brojnih svjetskih street art umjetnika, među kojima i Dominikanca Jesusa Cruza Artilesa koji je u svom najnovijem crtežu obradio incident s posljednje dodjele nagrade Oscara.

9.studenoga 1989. nije nestala samo granica između tadašnje dvije Njemačke, to je bio i dan kad je nestalo granice koja je dijelila Europu. Ali taj proces je počeo drugdje: u Poljskoj, Mađarskoj i prije svega u SSSR-u.

Berlinski zid je više od 28 godina, sve do njegovog pada u studenome 1989. dijelio ne samo dva politička svjetonazora nego i mnoge obitelji i ljudske sudbine.

Već 9. studenog 1989. godine su ljudi samoinicijativno počeli fizički razbijati dijelove Zida, a 13. studenog je istočnonjemačka vojska počela s organiziranim uklanjanjem nekih njegovih dijelova.

Na godišnjicu pada Berlinskog zida, pozvao je ljude da budu ''dostojni obećanja" od prije 30 godina.

Borba za slobodu širom svijeta nije gotova, kazala je Merkel.

Zid je stajao 28 godina, dva mjeseca i 28 dana.

Stasi je zapošljavao više od 270.000 ljudi, od kojih su mnogi bili doušnici infiltrirani među stanovništvom, tako da je istočnonjemačko društvo bilo pod najintenzivnijim nadzorom u istočnom bloku.

Tunel u ulici Bernauer, u blizini Memorijala Berlinskog zida, otvorio je u četvrtak Michael Mueller, gradonačelnik Berlina.

Dva su Berlina od 1945. do 1989. živjela svaki svoj život, pa tako još i danas žive institucije koje se u običnim gradovima ne dupliraju.

Mnogi smatraju da je taj Bowie, koji je tri godine živio u Berlinu i dobro poznavao tamošnje emocije, tim nastupom pomogao da se promijeni tijek povijesti.

Zid je stajao 28 godina, dva mjeseca i 28 dana.

Budimpešta je prihvatila desetke tisuća građana Istočne Njemačke (DDR) koji su htjeli pobjeći iz svoje zemlje i otvorila im granice kako bi mogli preći na zapad.