Žele ugasiti prestižni Davis Cup?

 U četvrtak će predstavnici 144 članice Međunarodne teniske federacije (ITF), koji su se okupili u Orlandu na godišnjoj skupštini ITF-a, odlučivati o strukturalnoj promjeni Davis Cupa, natjecanja muških reprezentacija sa 118-godišnjom poviješću, koje, ako je suditi prema javnim istupima i izrečenim stavovima, odlazi u povijest, a na scenu stupa World Cup of Tennis, odnosno Svjetski teniski kup.

Prijedlog koji je predstavljen u veljači ove godine uključuje partnerstvo ITF-a i investicijske grupacije pod imenom Kosmos, koja se obvezala uložiti u Davis Cup tri milijarde dolara u razdoblju od 25 godina. Struktura Davis Cupa doživjela bi veliku promjenu, jer bi dosadašnji format Svjetske skupine sa 16 najboljih reprezentacija bio zamijenjen jednotjednim finalnim turnirom 18 reprezentacija na jednom mjestu u dosadašnjem terminu finala Davis Cup, krajem studenog.

Tih 18 reprezentacija bilo bi podijeljeno u šest skupina po tri. Pobjednici skupina i dvije najbolje drugoplasirane reprezentacije po kriteriju boljeg omjera osvojenih setova i gemova, ostvarili bi plasman u četvrtfinale. Svi mečevi bili bi igrani u formatu s dva pojedinačna meča i jednim dvobojem parova, piše Hina.

Na finalni turnir izravno će se plasirati polufinalisti iz prijašnje godine, a 12 reprezentacija će se dobiti iz kvalifikacijskih mečeva u kojima će sudjelovati 24 reprezentacije (format domaćin - gost), a bit će odigrani početkom veljače. U tim mečevima bi za pobjedu i dalje trebala tri boda, odnosno ostao bi u primjeni dosadašnji format od dva pojedinačna meča u petak i nedjelju te subotnja igra parova.

Dvije reprezentacije od 12 poraženih u kvalifikacijama, ipak će završiti na finalnom turniru, jer će dobiti pozivnicu krovne teniske organizacije, čime je osigurano da nijedna od velikih teniskih nacija ne izostane s ovog natjecanja.

Reprezentacije koje na finalnom turniru budu plasirane između 5. i 16. mjesta, sljedeće će godine igrati kvalifikacije za nastup na finalnom turniru, a 17. i 18. momčad će preseliti u zonsko natjecanje, koje ostaje dio strukture novog natjecanja.

Predsjednik ITF-a David Haggerty uvjeren je da će njegov prijedlog dobiti potrebnu potporu dvotrećinske većine, a njegovi najsnažniji argumenti su podrška koju je dobio od kontinentalnih teniskih organizacija u Africi, Aziji i Južnoj Americi. Za promjene su se izjasnili predstavnici tri od četiri Grand Slam turnira, a prije deset dana je i Larry Ellison, vlasnik teniskog centra i Masters 1000 turnira u Indian Wellsu, najavio da će sudjelovati kao investitor u ovom projektu.

Najveći otpor promjenama pokazali su Australski teniski savez i australske teniske legende. Australski teniski savez je putem priopćenja objavio da će glasati protiv promjena jer one 'brišu sve ono što Davis Cup čini jedinstvenim i posebnim natjecanjem'.

''Ovo se više ne može zvati Davis Cup... To je financijska transakcija'', izjavio je bivši svjetski teniski broj 1, a sadašnji australski Davis Cup izbornik Lleyton Hewitt.

''Mečevi koje sam igrao za Australiju, kod kuće i u gostima, nalaze se među mojim najdragocjenijim teniskim uspomenama'', rekao je Rod Laver, jedini tenisač koji je dvaput uspio osvojiti sva četiri Grand Slam naslova u jednoj kalendarskoj godini.

Australski teniski moćnici imaju dodatni razlog protivljenju najavljenim promjenama, jer su u suradnji s Udruženjem teniskih profesionalaca (ATP), od siječnja 2020. godine odlučili oživjeti ATP Svjetski momčadski kup, natjecanje koje se od 1978. do 2012. godine održavalo u njemačkom Duesseldorfu. Za razliku od starog Svjetskog momčadskog kupa, u kojem je 2006. godine trijumfirala i Hrvatska s Ivanom Ljubičićem, Mariom Ančićem i Ivom Karlovićem u sastavu, koji je okupljao osam reprezentacija, novi će jednotjedni turnir imati 24 momčadi, nudit će nagradni fond od 15 milijuna USD, a osvajat će se i ATP bodovi, prenosi Tportal.

Neki su tenisači, poput Francuza Lucasa Pouillea, zabrinuti zbog termina finalnog turnira budućeg Svjetskog teniskog kupa (krajem studenog), za koji su nekada trebali biti spremni samo igrači dvije reprezentacije koje se sastaju u finalu Davis Cupa. Sad se krug proširuje na 18 reprezentacija, odnosno najmanje 70-ak igrača.

'Kako ćemo biti spremni za turnir koji počinje tri tjedan nakon završetka pojedinačne sezone. Kad ćemo se odmarati', zapitao se Pouille.

Predloženu promjenu Davis Cupa slikovito je opisao i francuski izbornik Yannick Noah:

'Prodali su dušu povijesnog natjecanja'.

Od svog prvog izdanja 1900. godine, kad su se u Bostonu za Davis Cup borile reprezentacije SAD-a i Britanskog otočja, ovo je natjecanje doživjelo mnoge promjene i globalnu ekspanziju, tako da su ove godine u njemu sudjelovale 132 reprezentacije. Sve do 1972. godine aktualni pobjednik Davis Cupa mogao je samo jednom pobjedom obraniti naslov, jer je automatski bio finalist sljedeće godine, a suparnika je dobivao kroz sustav 'Challenge Rounda'. Današnja struktura Davis Cupa, sa Svjetskom skupinom od 16 reprezentacija i podjelom ostalih u četiri kvalitativne skupine po zonama (Euro-afričku, Američku i Azijsko-oceanijsku), ustanovljena je 1981. godine. To je bila posljednja strukturalna promjena.

No, nijedna promjena nije bila tako drastična, kao što je ova o kojoj će se u četvrtak odlučivati u Orlandu.

Kako bi predložene promjene doživjele primjenu u stvarnosti već od 2019. godine, potrebno je da ih podrži dvije trećine od 144 nacionalna saveza s pravom glasa, među kojima je i Hrvatski teniski savez, koji u Orlandu predstavlja nedavno izabrana predsjednica Nikolina Babić.

Hrvatska će u polufinalu ovogodišnjeg Davis Cupa, vjerojatno posljednjeg u sadašnjem formatu, u Zadru ugostiti reprezentaciju SAD-a. U slučaju pobjede u finalu će gostovati kod pobjednika drugog polufinala, u kojem je Francuska domaćin Španjolskoj u Lilleu.

Ako predložene strukturalne promjene budu prihvaćene, upravo će Francuska ili Španjolska biti domaćinom prvog finalnog turnira Svjetskog teniskog kupa, jer će se za domaćinstvo natjecati Lille i Madrid.