Bivši as Veleža: Mostarski derbi mi je draži od Reala - Barcelone

Nogometnog stručnjaka Dragana Okuku obradovala je informacija iz Švicarske da se zdravstveno stanje njegovog velikog prijatelja i bivšeg suigrača iz mostarskog Veleža Semira Tucea, koji je imao srčani udar, nalazi pod kontrolom.

“Čuo sam se u nedjelju uvečer s našim zajedničkim prijateljem iz Mostara, Semir je u dobrim rukama, ima sve neophodne uvjete za oporavak u jednoj vrhunskoj medicinskoj ustanovi u Švicarskoj. Najvažnije da je ta prva kriza prošla i sada je sve u redu. Za njega me vežu najljepše uspomene iz igračke karijere. Igrali smo dvije-tri godine zajedno u Veležu. Riječ je o fenomenalnom momku i vanserijskom nogometašu. U to vreme je po nogometnom znanju i talentu bio rame uz rame s Piksijem Stojkovićem. Volčjeo je život, društvo, muziku… Nadam se da će vrlo brzo izaći iz bolnice i vratiti se obiteljii“, kaže za Anadolu Agency (AA)  Okuka i dodaje da u igračkoj i trenerskoj karijeri nije video talentiranijeg nogometaša od danas - Tucea:

“To je nešto nevjerojatno. Kada povuče loptu lijevom nogom, zarola je i vrati unazad. Nije bilo beka u Jugoslaviji koji nije nasjeo na tu foru. A, to je u kopačkama bilo izuzetno teško. Čak ni Dragan Džajić nije umeo da izvede sličan dribling. Duge noge, okretan, brz, skoro svaki obrambeni igrač iz tog perioda kaže da mu je Tuce bio najnezgodniji rival za čuvanje. Šteta što nije napravio bolju karijeru. Imao je mnogo problema sa zglobovima i kukovima, relativno rano je završio s nogometom. Sijećam se turnira na kome smo igrali protiv Šturma iz Graca. Došli su iz Lucerna da ga gledaju i otišli su nakon 15 minuta. Rekli su: ’Što ima dalje da gledamo, ne pitamo za cijenu’. I dali su dva milijuna maraka što je u to vreme bio rekordan transfer. Ali, je klub bio daleko ispod njegovih kvaliteta i realnog potencijala“.

Usporede sa brigom o zdravlju prijatelja, Okuka je ovih dana pomno pratio događanja oko formiranja i ekspresnog gašenja Superlige Europe.

“Stalno mi je u glavi ona opaska da je nogomet jedina stvar na svijetu koju su siromašni oteli bogatima. Nažalost, došlo je vrijeme naplate dugova. Sada bogataši otimaju od naroda ono što je najljepše. Nije im pošlo za rukom, ali se bojim da to nije kraj. Ljudi koji imaju novac, imaju i moć, oni diktiraju trendove u modernom društvu i ne mire se tako lako s porazom. UEFA će morati pod hitno smisliti neki novi format, ovo s 36 klubova od sezone 2023/24 očigledno nije dovoljno da zadovolji apetite velikih. Njima se ne sviđa što je termina sve manje, a utakmica sve više i jednostavno ne žele da gube vreme i novac natječući se s neatraktivnim protivnicima“, smatra Okuka.

U svakom slučaju, Okuka nema dilemu ako se na jednom televizijskom kanalu emitira utakmica Velež - Zrinjski, a na drugom Real - Barcelona.

“Apsolutno. Kakav god da je kvaliteta nogometa, uvijek glasam za Velež - Zrinjski. To su mečevi koji imaju dušu. Jedva čekam 29. kolo Premijer lige BiH, možda i skoknem do Mostara da uživo pogledam veliki derbi. Mnogo mi je drago što se Velež vratio u vrh bosanskohercegovačkog nogometa. Njima nije mjesto u Drugoj ligi, već na europskoj sceni. Svima su u sjećanju nezaboravni dueli s Borusijom Dortmund ili antologijske pobjede protiv Hajduka i Crvene zvezde od 5:0. Kažite mi koji je još klub s prostora bivše Jugoslavije tako lako izlazio na kraj sa Splićanima i Beograđanima? Nažalost, Veležov problem su bile utakmice s Čelikom, Borcem, Slobodom… Zato i nismo bili prvaci. Dva puta nas je gol razlika zaustavila u pohodu na titulu“, prisjeća se Okuka i apostrofira značaj medijske promocije nacionalnih liga iz regije:

“S velikim zadovoljstvom pratim televizijske prenose mečeva prvenstva u BiH, Srbiji i Hrvatskoj. Stalno sam u kontaktu s mojim prijateljima iz mostarskih dana, Vahidom Halilhodžićem, Duškom Bajevićem, Seadom Kajtazom, Vladimirom Skočajićem. Prisutna je kod svih ta nostalgija za lijepim vremenima jugoslovenskog nogometa. Velež je igrao najljepši nogomet u državi. Nije nas zanimalo ime protivnika, nadigravali smo se i u svakoj utakmici išli na pobjedu. Šteta je što su izostali trofeji. Dva trijumfa u Kupu Jugoslavije nisu neka naročita satisfakcija za klub Veležovog renomea. Nosim se mišlju da je u Mostaru igranje za raju uvijek bilo važnije od nekog materijalnog dobra. Kada se to ima u vidu, jasno je zašto dva najveća talenta u povijesti mostarskog nogometa, Baka Slišković i Semir Tuce, nisu napravili karijere kakve zaslužuju.“

Okuka je svojevremeno proglašen za trenera godine u Srbiji, a kao bivši izbornik mlade reprezentacije s posebnom pažnjom prati nastupe “orlova“ u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.

“Dragan Stojković Piksi je i tijekom igračke karijere volio uživati u nogometu. Pobjede ostvarene minimalnim rezultatom i bez vrhunskih nogometnih poteza, nisu ga činile sretnim. Slično razmišlja i sada kao trener. Radili smo zajedno u Kini, igrali jedan protiv drugoga, on je i tamo s relativno slabijim klubom težio napadačkom stilu nogometa. Davao je i primao puno golova, a to je ono što publika voli. Imajući u vidu karakteristike naših igrača, nismo mogli da izaberemo boljeg čovjeka za funkciju izbornika reprezentacije. Stalno se provlačilo pitanje mogu li Dušan Tadić i Sergej Milinković-Savić zajedno, možemo li igrati sa dva špica, kao da je to neka filozofija. Piksi je pokazao da sve može. To su igrači poteza, igrači koji znaju da daju gol. Zašto bi sjedili na klupi. Sada imaju izbornika koji će im prenijeti svoj pobjednički mentalitet i učiniti ih još boljim. Srbija je na pravom putu i ne treba brinuti oko plasmana na Svjetsko i Europsko prvenstvo“, optimista je Okuka.

Tijekom igračke karijere Okuka je u Veležu proveo 11 godina (1974. - 1985.), a igrao je još za imenjaka iz Nevesinja, Leotar, Orebro i Matalu. Osim mlade reprezentacije Srbije i Crne Gore, Okuka je vodio mnoge klubove, među kojima su Budućnost iz Podgorice, Vojvodina, Legia Varšava, Wisla Krakow, Lokomotiv Sofija...