Život na Zemlji je pred masovnim izumiranjem

Ljudske aktivnosti u vrlo skoroj budućnosti od samo nekoliko desetljeća mogle bi uzrokovati izumiranje oko milijun vrsta, upozorava nacrt novog izvješća koje je danas objavio UN.

Ovako brz nestanak biljaka i životinja već se naziva šestim masovnim izumiranjem. Masovna izumiranja u prošlosti su uvijek uzrokovali kataklizmički događaji golemih razmjera poput udara velikih asteroida ili masovnih vulkanskih erupcija. Ovaj put uzrok je čovjek.

Ugrožena je četvrtina svih poznatih vrsta biljaka i životinja

Kao najvažniji uzroci uništenja koje prijeti našem planetu navode se ljudske potrebe za energijom i hranom, odnosno pretjerana konzumacija resursa, krivolov, sječa šuma i emisije fosilnih goriva. Četvrtina svih poznatih vrsta biljaka i životinja već je ugrožena, a razmjeri njihova nestajanja desecima ili stotinama puta su brži nego što su u prosjeku bili u posljednjih 10 milijuna godina, javlja Index.hr.

Izvješće, koje je na 1800 stranica kroz tri godine sastavilo međudržavno tijelo Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services (IPBES), temelji se na više od 15.000 akademskih radova i istraživanja, a jedna od ključnih ideja mu je da upozori političare na najbolje moguće načine borbe s klimatskim promjenama.

Prošli tjedan autori izvješća održali su u Parizu niz sastanaka s predstavnicima vlasti iz više od 130 država u nastojanju da dokumentu daju konačnu, dorađeniju formu.

Velik dio Zemljine površine pokazuje ozbiljne znakove propadanja

Prema njemu oko 75% kopna, oko 50% rijeka i jezera te oko 40% svih mora i oceana već pokazuju ozbiljne znake propadanja uzrokovanog ljudskim aktivnostima.

Od 1980-ih do danas emisije stakleničkih plinova uzrokovane sagorijevanjem fosilnih goriva su se udvostručile, a prosječna temperatura porasla je za najmanje 0,7 stupnjeva Celzijevih, tvrde autori.

„Rekao bih da će se izvješće najvjerojatnije interpretirati uz konstataciju u stilu: 'Čovječe, stvarno smo u nevolji', međutim postoje rješenja“, rekao je prije skupa za BBC voditelj IPBES-a prof. Sir Bob Watson.

„Naše izvješće govorit će o razmjerima u kojima gubimo bioraznolikost te o stupnjevima u kojima je možemo zaštititi u budućnosti“, dodao je.

Krčenje šuma i rast konzumacije mesa potiskuju vrste iz prirodnih staništa

U izvješću se među ostalim ističe da su načini na koje se koristi tlo i krče šume za poljoprivredu u kombinaciji s povećanjem konzumacije mesa istisnuli brojne vrste iz njihovih prirodnih staništa. Istovremeno je pretjerani izlov riba desetkovao njihove populacije u morima širom svijeta

Dokument predviđa da će se izumiranje u narednim desetljećima najvjerojatnije dalje ubrzavati.

Najdramatičnije upozorenje ikada

Kraća verzija dokumenta od 40 stranica zaključka koji je danas objavljen za potrebe informiranja političara vjerojatno je najozbiljnije upozorenje na prijetnju koju ljudi predstavljaju za planet ikada.

Ono ističe da se broj stanovnika u svijetu od 1970-ih do danas udvostručio, globalna ekonomija se učetverostručila, a međunarodna trgovina udeseterostručila. Kako bi se ljudi nahranili, odjenuli i opskrbili energijom, šume su krčene brzinama koje su bez presedana u povijesti. Od 1980. do 2000. nestalo je oko 100 milijuna hektara šuma, ponajviše za uzgoj stoke u Južnoj Americi te za plantaže palminog ulja u Jugoistočnoj Aziji. Još većom brzinom nestaju močvarna područja. Od svih koja su postojala u 18. stoljeću do danas ih je ostalo samo 13%. Samo u 20. i 21. stoljeću nestalo ih je oko 54%.

Urbanizirana područja udvostručila su se od 1992. Kvaliteta tla ubrzano pada tako da je sada produktivnost tla na Zemlji globalno pala za 23%. Zagađenje plastikom se od 1980. udeseterostručilo. Svake godine u svjetske vode odbacuje se između 300 i 400 milijuna tona toksičnih tvari kao što su teški metali, otapala i otrovni mulj.

Najdramatičnije projekcije

Neviđeni rast konzumacije, populacije i tehnologije vjerojatno će se učetverostručiti u 21. stoljeću.

Najveći dio propadanja staništa dogodit će se u Centralnoj i Južnoj Americi, u subsaharskoj Africi i u Aziji.

Propadanje tla i klimatske promjene do 2050. uzrokovat će migracije između 50 i 700 milijuna ljudi.

Klimatske promjene i propadanje tla do 2050. uzrokovat će smanjenje proizvodnje usjeva godišnje za 10% globalno, a u nekim krajevima i do 50%.

Bioraznolikost će se do 2050. smanjiti za 38% do 46%.

Ključne ekonomske projekcije

Godišnja cijena gubitka bioraznolikosti i ekosustava te propadanja tla čovječanstvo će koštati više od 10% globalne proizvodnje.

Glavni uzrok ovog propadanja je životni stil intenzivne konzumacije koji je u porastu u razvijenim zemljama i novim ekonomijama, ali i u zemljama u razvoju.

Studije provedene u Aziji i Africi pokazuju da je cijena nedjelovanja barem tri puta veća od cijene djelovanja.

Koristi od očuvanja 10-ak puta su veće od cijena očuvanja.

Porast distance između potrošača i ekosustava koji proizvode hranu i druge robe rezultirao je padom svijesti i razumijevanja posljedica odluka o konzumaciji.

Većina onih koji imaju najviše koristi od pretjerane eksploatacije doživljava najmanje izravnih posljedica konzumerističkih odluka koje uzrokuju propadanje tla.