Zemlja je, poput Saturna, u dalekoj prošlosti možda imala sustav prstenova koji su kružili oko planete, objavili su australijski znanstvenici.

Prstenovi su postojali tijekom ordovicijskog razdoblja, prije 466 milijuna godina, kada su život i tektonika naše planete bili izloženi velikim promjenama tijekom vrhunca razdoblja udara meteorita, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu "Earth and Planetary Science Letters''.

Istraživači su zasnovali hipotezu na pozicijama više od 20 udarnih kratera u Zemljinoj kori, pošto se svi nalaze unutar 30 stupnjeva od Ekvatora. To ukazuje da su meteori dolazili iz prstena oko planete, piše u studiji.

Andrew Tomkins, geolog i profesor znanosti o Zemlji i planetima na australijskom Univerzitetu Monash u Melbourneu, rekao je da je "statistički neobično" da se 21 krater nalazi toliko blizu Ekvatora.

"To se ne bi trebalo desiti. Trebali bi biti nasumično raspoređeni", rekao je za CNN Tomkins, glavni autor studije.

Osim što rasvjetljava porijeklo udara meteorita, najnovija hipoteza pokušava odgovoriti na neobjašnjiv događaj u povijesti - globalno duboko zamrzavanje, koje spada među najhladnije klimatske događaje u povijesti naše planete.

Pred kraj ordovicija, nastupio je jedno od najhladnijih razdoblja u posljednjih 500 milijuna godina.

Znanstvenici smatraju da je sustav prstena mogao baciti sjenku na Zemlju i blokirati sunčevu svjetlost, što je izazvalo globalni pad temperature.

Ranije su znanstvenici sugerirali da se veliki asteroid raspao unutar Sunčevog sustava i stvorio meteore koji su udarali u Zemlju tijekom ordovicijskog perioda. Međutim, Tomkins tvrdi da bi, u tom slučaju, raspored kratera na površini planete bio nasumičan, kao na Mjesecu.

Prema novoj studiji, Zemljini prsteni formirali su se raspadom asteroida promjera oko 12 kilometara.

Asteroid se raspao na udaljenosti od oko 15.800 kilometara od Zemlje pod utjecajem njene gravitacije i uslijed sudara sa drugim nebeskim tijelima, navode istraživači.