Više od pola našeg tijela nije ljudsko

Ljudske stanice čine samo 43 posto ukupnog broja stanica čovjeka. Ostalo su mikroskopski kolonizatori, kažu znanstvenici.

Razumijevanje naše skrivene polovice, našega mikrobioma, ključno je za razumijevanje niza bolesti, od alergija pa sve do Parkinsona.

"Oni su neophodan dio našeg zdravlja", kaže profesorica Ruth Ley, ravnateljica odjela mikrobiomskih znanosti na Institutu Maxa Plancka. "Vaše tijelo ne činite samo vi".

Bez obzira na to koliko se temeljito perete, svaki kutak, svaka napuklina vašeg tijela prekrivena je mikroskopskim stvorenjima.

To uključuje bakterije, viruse, gljivice i arheje (organizme koji su se nekada pogrešno svrstavali u bakterije).

Najveća koncentracija našega mikroskopskog života u mračnim je dubinama naših crijeva, koja su lišena kisika.

"Mi smo više mikrobi nego ljudi", rekao je BBC-ju profesor Rob Knight sa sveučilišta u San Diegu.

Procjene o tome koliki je udio mikroba u našem organizmu mijenjale su se s vremenom. "Danas je procjena da je to otprilike jedan prema jedan, odnosno da ljudskih stanica ima oko 43 posto u ukupnom broju", dodaje Knight.

Međutim, genetski smo potpuno inferiorni.

Ljudski genom sastavljen je od 20.000 gena. Ali ako se tome pridodaju geni našega mikrobiomskog svijeta, ta brojka raste na između dva i dvadeset milijuna mikrobiomskih gena.

"Ono što nas čini ljudima, po mom mišljenju, kombinacija je našeg DNK plus DNK naših mikroba", rekao je BBC-ju mikrobiolog Sarkis Mazmanian s kalifornijskoga tehnološkog instituta (Caltech).

Bilo bi naivno misliti da ljudi nose toliko mikrobiomskog materijala bez ikakve interakcije ili utjecaja na naše zdravlje.

Znanost ubrzano otkriva u kojoj mjeri oni imaju ulogu u našim probavnim i imunološkim sustavima, zaštiti od bolesti i proizvodnji vitamina.

To je nov način razmišljanja o ljudskom mikrobiomskom svijetu. Donedavno se naš odnos s mikrobima uglavnom svodio na ratovanje.

Antibiotici i cjepiva ljudsko su oružje protiv onih koji uzrokuju ospice, mikrobakterijsku tuberkulozu ili protiv otpornih stafilokoka.

To je spasilo golem broj života.

Ali znanstvenici brinu o tomu kakvu je štetu ljudski napad na 'loše momke' napravio našim 'dobrim bakterijama'.

"U posljednjih 50 godina ostvarili smo sjajan posao u eliminaciji zaraznih bolesti", kaže profesorica Ley. "Ali zato svjedočimo golemom povećanju broja autoimunih bolesti i alergija", dodaje.

"To je posljedica uspjeha u borbi s patogenima, doprinijeli smo razvoju novog seta bolesti s kojima se sada moramo nositi", naglašava Ley.

Mikrobiomi se, među ostalim, povezuju i s upalnim bolestima crijeva, Parkinsonovom bolešću, možda čak i s depresijom i autizmom.

Znanstvenici rade na tome da mikrobe pretvore u nov oblik lijekova.

Profesor Trevor Lawley iz britanskoga Instituta za genomiku i genetiku jedan je od onih koji pokušavaju uzgojiti mikrobiom zdravih ljudi i koristiti ga za liječenje pacijenata.

"Sve je više dokaza da 'popravljanje' nečijeg mikrobioma može dovesti do remisije u bolestima poput ulceroznog kolitisa", rekao je Lawley.

Mikrobiomska medicina u svom je razvoju, ali znanstvenici misle da će nadgledanje ljudskog mikrobioma uskoro postati svakodnevan događaj koji može osigurati zlatni rudnik informacija o našem zdravlju.