Već punih 45 godina istražuje svemir

Postalo je jasno da su obe sonde Voyager postale vremenske kapsule svog vremena. Njihovi podaci su očuvani u kasetama, imaju skoro 3 milijuna puta manje memorije od današnjeg mobilnog telefona i prenose podatke 38 000 puta sporije od internetske mreže 5G.

Međutim, to uopće nije bitno.

U svim pogledima, obe NASA-ine sonde preuzimaju vodeću ulogu po pitanju proučavanja svemirskog prostora. One su trenutno jedine sonde koje su dosegle međuzvjezdani prostor – galaktički ocean kojim putuju planeti i Sunce. Solarni vjetrovi (nabijene čestice koje dolaze od Sunca) i Sunčevo magnetsko polje stvaraju heliosferu, zaštitnu kupolu koja štiti Sunce i planete.

Kako bi bolje razumijeli Sunce i interakciju heliosfere s međuzvjezdanim prostorom, znanstvenici kombiniraju promatranja od letjelica Voyager s podacima dobivenim od novijih misija.

“Flota heliofizičke misije pruža neprocjenjiv uvid u naše Sunce, od razumijevanja korone ili vanjskog dijela Sunčeve atmosfere do proučavanja utjecaja Sunca na cijeli Sunčev sustav, uključujući Zemlju i njezinu atmosferu, a tako i na međuzvjezdani prostor.”, govori Nicola Fox, direktorica divizije Heliophysics Division (hr. Heliofizička divizija) u NASA-inom sjedištu u Washingtonu.

“Tijekom proteklih 45 godina, misije Voyager pružale su ova znanja i pomogle su nam u razumijevanju sunca i njegovog utjecaja na načine na koje druge letjelice ne mogu.”

Također je čast za obe letjelice da služe kao svojevrsni ambasadori jer svaka od njih nosi zlatnu ploču koja ima slike Zemlje, dijagrame naših osnovnih znanstvenih načela i zvučne snimke koje uključuju zvukove iz prirode, pozdrave na različitim jezicima i glazbu. Ako uzmemo u obzir brzinu raspada zlata u svemiru i utjecaj kozmičke radijacije, zlatne ploče trebale bi trajati preko milijardu godina ako ih otkriju inteligentna vanzemaljska bića. One služe kao kozmičke “poruke u boci” za bilo kakve buduće posjetitelje, prenosi kozmos.hr.

Letjelica Voyager 2 lansirana je 20. kolovoza 1977., a Voyager 1 5. rujna iste godine. Obe sonde posjetile su Jupiter i Saturn, s tim da ih je letjelica Voyager 1 dosegla prije. Sonde su zajedno otkrile dosta stvari o dva najveća planeta i njihovim prirodnim satelitima u Sunčevom sustavu. Sonda Voyager 2 postala je prva i jedina letjelica koja je najbliže prošla Uranom (1986.) i Neptunom (1989.), što je čovječanstvu pružilo pogled u ove daleke svjetove.

Nakon prelaženja različitih planeta i drugih objekata, sonda Voyager 1 počela je se približavati granici heliosfere 2012. godine. Nakon što je napustila heliosferu 2012. godine, sonda Voyager 1 otkrila je da heliosfera blokira 70% kozmičkih zraka – energetskih čestica koje nastaju kad zvijezde eksplodiraju. 2018. godine, sonda Voyager 2 napustila je heliosferu nakon svojih planetarnih istraživanja.

Sveukupni podaci dobiveni od sondi doveli su u pitanje prijašnje teorije o izgledu heliosfere. Sonde Voyager trenutno istražuju neproučeni teritorij u međuzvjezdanom prostoru, kaže Linda Spilker, zamjenica projektnog znanstvenika u NASA-inom laboratoriju Jet Propulsion Laboratory.

“Ovo je prvi put da smo mogli izravno istražiti načine na koje zvijezda, naše Sunce, međudjeluje s česticama i magnetskim poljima izvan heliosfere, što je pomoglo znanstvenicima u razumijevanju lokalnog susjedstva među zvijezdama, opovrgnulo neke teorije o ovoj regiji i pružilo ključne informacije za buduće misije.”

Tijekom godina, tim Voyager počeo je cijeniti izazove koji proizlaze iz upravljanja tako starih letjelica. Ponekad bi proučavali povijesne dokumente i konzultirali bi se s kolegama u mirovini kako bi im pomogli. Sonde Voyager rade putem termoelektričnog generatora koji sadrži radioaktivni plutonij. Plutonij generira toplinu koja se kasnije pretvara u struju. Kako se plutonij postupno raspada, tako produkcija topline se postupno smanjuje.

Kako bi nadoknadili takve nedostatke, znantsveni tim je isključio sve sustave koji nisu od kjučne važnosti, uključujući grijače koji štite sondine instrumente od hladnih svemirskih temperatura. Iako su dosta ispod najnižih temperatura u kojima su ih tadašnji znanstvenici testirali, svih pet instrumenata kojima su ugašeni grijači 2019. godine još uvijek funkcioniraju.

Nedavno je došlo do problema sa sondom Voyager 1, kad su informacije o jednom od njezinih sustava postale nejasne. Unatoč tome, sonda i njezin sustav još uvijek normalno rade, što bi značilo da problem nije u samom sustavu već u načinu na koji se produciraju podaci o statusu. Dok inžinjeri pokušavaju riješiti problem ili pronaći druge načine da ga zaobiđu, sonda nastavlja dosljedno slati svoja promatranja.