Cjepivo za koronavirus još uvijek nije pronađeno,  a svjetski znanstvenici svakodnevno vrše razna testiranja i istraživanja kako bi što prije stali u kraj pošasti koja je početkom ove godine odnijela brojne ljudske živote.

Koronavirus novi je izazov za znanost, koja još uvijek nema odgovor, odnosno efikasno “oružje“ protiv njega.

Izazovu se pridružio i Dženan Kovačić, mladi znanstvenik, student genetike i bioinženjeringa na Internacionalnom Burch univerzitetu u Sarajevu, te stipendista Fondacije budućnosti u Bosni i Hercegovini.

Prošle godine, došao je do zanimljivog otkrića, odnosno kako se nanotehnologija može koristiti kao lijek za tuberkulozu, što mu je donijelo i pobjedu na Falling Walls natjecanju u Berlinu. I sada, obzirom na ogroman potencijal ove tehnologije, ali i relativnu njenu neiskorištenost, uz manjak optimizacije za široki spektar bolesti, odlučio je koncept nano-lijeka za tuberkulozu proširiti na trenutni problem s kojim se suočavamo- pandemija COVID-19.

''S obzirom da se vault organele nalaze u većini višećelijskih organizama i uzimajući u obzir trenutno nepoznate toksične ili alergijske nuspojave ove organele, mogućnost razvoja sigurne vakcine koju je lako modificirati ovisno u soju koronavirusa koji je dominantan u populaciji, je nešto što mi se osobno čini kao optimalno rješenje. Predloženi projekat u sklopu ideathona Covideja2020 koji su organizirali Bit Alijansa i UNDP BiH, gdje sam osvojio prvo mjesto, sastojao se u tome da se ova tehnologija iskoristi za jedan alarmantni zdravstveni problem koji nas čeka kao rezultat ove pandemije, a to je globalni porast slučajeva tuberkuloze, čak za nekoliko milijuna, te pokušaju dizajniranja cjepiva koristeći ovu tehnologiju, koja bi bila lako prilagodljiva specifičnim populacijama.

Uz enormnu podršku Andreja Gajića i njegovog Centra za marinsku i slatkovodnu biologiju, radovi na razvijanju ove organele kao lijeka za tuberkulozu su već počeli no, obzirom na trenutno stanje sa COVID-19, bilo bi neoprostivo ne pokušati isto uraditi u kontekstu ove nove zarazne bolesti.

Osvajanje prvog mjesta na ovom natjecanju ne samo da je osigurao potrebna sredstva kako bi projekat realizirao na što bolji način, već podršku i vidljivost unutar krugova koji su kadar da mnogo doprinesu našem radu.

Rijetki su momenti u znanosti gdje neko ima priliku da otkriva tzv. osnovne mehanizme i principe ćelijskog rada, a to upravo radimo sa ovim organelama u kontekstu imunologije tuberkuloze i, zahvaljujući ovoj nagradi, COVID-19'', kazao je Kovačić.

Objasnio je i šta znači vault nanotehnologija, te kako bi mogla biti efikasan u liječenju koronavirusa.

''Vault nanotehnologija je pojam koji obuhvaća tzv. "vault" ćelijsku organelu. To je jedna šuplja molekularna bačva koja se nalazi u ćelijama većina višećelijskih organizama (ljudi, životinje, biljke, insekti), te predstavlja enorman potencijal za dizajniranje različitih terapeutika (lijekova) za široki spektar bolesti.

Posebno je atraktivna ova tehnologije zbog mogućnosti korištenja iste u veoma malim količinama kako bi se dostigao rezultat. To je pojam tzv. "pametnih nanočestica", koje zdrave ćelije ostavljaju na miru, dok inficirane ćelije i tkiva napadaju svojim terapijskim djelovanjima.

Kroz mnogo istraživanja i povezivanja naizgled nepovezanih aspekata tuberkuloze i ove tehnologije, uspio sam doći do dizajna koji bi, po svim teoretskim parametrima, trebao da u potpunosti uništi bacil tuberkuloze koji se nalazi u ljudskom tijelu, bez da nanosi ogromnu štetu pacijentima.

To bi bio ogroman korak za čitavu priču tuberkuloze, jer antibiotici ne uspijevaju uništiti svaku bakterijski ćeliju koja inficira ljudska pluća.

S obzirom da je dovoljno čak 10 ćelija bacila tuberkuloze da se razvije bolest, antibiotici ne predstavljaju baš trajno rješenje.  Nanotehnologija, posebno ova vrsta, obećava veoma svijetlu budućnost u svijetu nano-terapije'', ističe Kovačić  

 Većinu komponentni, potrebnu za razvoj lijekova- za tuberkulozu i koronaviruse, već imaju u frižideru.

''Već smo nabavili većinu stvari koja nam treba za razvoj ovog lijeka, tj. laboratorijsko testiranje obzirom da su nepoznati biološki mehanizmi na osnovi kojeg će točno reagirati imuni sustav. Sa ovim bukvalno otkrivamo par stvari vezanih za aplikabilnost ove tehnologije. Tako da želim taj čitav projekt za tuberkulozu samo da proširim na koronaviruse, što će se u uvjetima BiH morati raditi bez živog virusa, ali to je nebitno. Komponente virusa se mogu kupiti, bez da ikada vidiš živi virus'', pojasnio je Kovačić. 

Bitno je navesti da se vault nanotehnologija nikada ranije nije koristila u kontekstu tuberkuloze, te da se trenutno Kovačić i njegov tim suočavaju sa mnogim nepoznanicama i nejasnoćama koje trebaju otkloniti, neke tek otkriti, a neke prebroditi uz znanstvenu kreativnost.

''Dakle, prvi smo koji su odlučili krenuti ovim putem, na kojem očekujemo doći do nekih ključnih saznanja vezano za ovu tehnologiju, ali i za imunologiju tuberkuloze kod čovjeka. Trenutno imamo dovoljno za početak projekta, no kako saznanja budu pristizala, podrška će biti potrebna u daljoj realizaciji razvoja i lijeka za TBC i platforme za razvoj koronavirus cjepivo.

Nakon inicijalnih rezultata, koje očekujemo kroz nekoliko mjeseci, definitivno će biti potrebna podrška institucija, investitora, kao i proširivanje tima koji trenutno na ovome radi, kako bi se puni potencijal ove inovacije mogao u potpunosti iskoristiti'', zaključio je Kovačić.