Upoznajte lovce na oluje u BiH

 Vrijeme i vremenske pojave su sastavni dio ljudske civilizacije i zanimanja skoro svakog čovjeka. Suvremene tehnologije, razvoj znanosti, ali i potreba za povratak prirodnom i iskonskom generiraju u kombinaciji sa sve češćim vremenskim ekstremima koji izravno utječu na našu svakodnevnicu zanimanje javnosti za meteorologijom i vremenskim pojavama.

Različiti oblici razornih oluja su karakteristika tropskih krajeva. Međutim, posljednjih godina europske zemlje pa među njima i balkanske sve više su izložene ekstremnim vremenskim pojavama.

Tim Anadolija donosi razgovor s Kristijanom Vujčićem jednim od osnivača i koordinatora Facebook stranice “Bosnia Storm Chasers - prva bh. zajednica lovaca na oluje”.

Zajednica "Bosnia Storm Chasers" je neprofitno udruženje iza kojeg stoje mladi entuzijasti i ljubitelji prirode, meteorologije, klimatologije, fotografije, videografije...

- Podsjećanje na 2014. godinu -

Prva zajednica lovaca na oluje u Bosni i Hercegovini osnovana je 2014. godine, a prva inicijativa je potekla od Kristijana Vujčića još 2006.

“Godina 2014. je donijela najtopliji siječanj i veljaču u prethodnih 125 godina, vrlo svježe proljeće i ljeto a s njim i nezapamćene poplave u svibnju i kolovozu. Svi se sjećamo 'Majskog povodnja' kojeg je izazvala ciklona Ivet (po hrvatskoj nomenklaturi "Donat", po srpskoj "Tamara", op.a.), a kada je u regiji nastradalo najmanje 86 osoba. Tada su u BiH registrirana dva slabija tornada (pijavice, op.a.) u mjestu Laminci kod Gradiške i na jezeru Modrac u okolini Tuzle. Inicijativa za osnivanje zajednice je došla od mene jer se zanimam za atmosferske procese još od 2006. godine kada je u mom rodnom gradu Prijedoru, registriran prvi tornado u BiH”, kaže Vujčić za Anadoliju.

Uz Vujčića osnivač zajednice je bio i Nedim Sladić, a ubrzo im se pridružio Enes Džafić čime je počeo službeni razvoj stormchasinga ili lova na oluje u BiH. Trenutni broj članova zajednice je 24, a bilo ih je ranije 30, ali zbog migracija je umanjen.

“Iz godine u godinu interesovanje za vremenske prilike kod naših sugrađana je raslo a samim tim i broj članova zajednice koja sad broji 24 stalna člana i gotovo stotinu dopisnika iz svih dijelova BiH koji nam šalju video snimke i fotografije”, dodaje Vujčić.

- Mapiranje registrovanih tornada u BiH -

Na pitanje šta je cilj osnivanja Zajednice lovaca na oluje ističe da je to bilježenje objektivom fotoaparata (ili mobitela) svih meteo ekstrema u BiH, popularizacija ovog hobija, indirektna edukacija javnosti o vrstama oblaka, oluja i ekstrema.

Jedan od projekata na kojem zajednica radi je mapiranje registriranih tornada u BiH u referentnom razdoblju 2006-2022. godina, a kojeg će predstaviti idućeg mjeseca na svojoj Facebook stranici. Reakcije građana na društvenim mrežama su uglavnom pozitivne, a nagli porast zanimanja za ovim pojavama bilježi se od pandemije COVID-19.

“U posljednjih devet godina, koliko postoji naša zajednica ali i Facebook stranica, uglavnom su pozitivne reakcije. Našim sugrađanima oluje su uglavnom zastrašujuće, posebno poljoprivrednicima koji se nadaju da će ih gradonosno nevrijeme zaobići. U zadnje dvije godine, odnosno nakon pandemije zanimanje naglo raste”, dodaje sugovornik.

- Opasnost od teorija zavjera -

Suvremena ljudska civilizacija se suočava sa pojavom pseudo znanosti, odnosno sklonosti sve većeg broja građana teorijama zavjera od čega nije imuna ni meteorologija, odnosno klimatologija.

“Mi kroz naš rad upravo radimo na afirmaciji svega onoga što zastupa znanost. Teško je utjecati na javnost preko jedne neprofitne zajednice. Naše jedino 'oružje' jeste znanje, fotografija ili video snimci oluje i pojašnjenje atmosferskih procesa. S druge strane smatramo da bi se entitetske institucije trebale pozabaviti ovom tematikom i to na više frontova. Naime, od ranog uzrasta, kroz školstvo treba insistirati na boljem poznavanju atmosferskih procesa kroz predmete geografija i fizika”, smatra Vujčić.

Preporuka je da bi nadležni hidrometeorološki zavodi u BiH trebali kroz razne projekte i edukacije imati bolji pristup građanima kao što su društvene mreže, edukativni seminari za mlade.

“Koristimo priliku da pohvalimo rad entitetskih zavoda te Protugradne preventive Republike Srpske, ali i ujedno da uputimo javni apel da se pristup meteorološkim radarskim snimcima omogući svim građanima baš kako to rade i državni zavodi u susjednim zemljama. Tu je i odgovornost medija koji nipošto ne bi trebali da ostavljaju mjesta za lažne teorije, da podižu paniku pred najavljenu mogućnost olujnog nevremena senzacionalističkim klik-bejt naslovima. Naša preporuka medijima, koji uveliko formiraju mišljenje javnosti, jeste da preuzmu inicijativu i da se za svaku nedoumicu obraćaju nadležnim hidrometeorološkim zavodima”, poručuje Vujčić.

- Edukacija preko Facebook stranice -

U zajednici su se odlučili da pokrenu jedan sasvim jednostavan projekat edukacije preko Facebook stranice gdje će svojim pratiteljima pružiti mogućnost da vide i saznaju kakve sve vrste meteo pojava u atmosferi postoje, sa akcentom na one rijetke i ekstremne pojave.

“Koristimo priliku da skrenemo pažnju nadležnim organima na Facebook grupe, stranice i pojedince koji na društvenim mrežama šire teorije zavjere na polju meteorologije, indoktriniraju mase preko virtualnog svijeta i tako stavljaju metu na čelo meteorolozima i sličnim strukama. Teorija da netko ili svi meteorolozi imaju za cilj da naštete društvu, da izazovu suše i šumske požare, da unište poljoprivredu i imovinu sa olujama koje navodno stvaraju iz nekog centra negdje u svijetu, te da su svi oni dio te agende jeste teorija koju su ne samo kod nas nego širom svijeta osmislili i pustili u javnost oni koji najviše zagađuju životnu sredinu, uništavaju i truju ljudski i životinjski svijet zarad svog profita a uzročno-posljedično dovode do klimatskih promjena, pa su oluje sve jače tamo gdje ne bi trebale biti a suše sve izraženije”, pojašnjava Vujčić.

Prva bosanskohercegovačka Zajednica lovaca na oluje podržava rad Svjetske meteorološke organizacije (WMO), državnih hidrometeoroloških zavoda i pruža iskrenu podršku u ovom teškom razdoblju kada su potpuno neopravdano izloženi javnom linču od strane pojedinaca ili grupa. Također, zajednica “Bosnia Storm Chasers“ upućuje iskrenu podršku Nedimu Sladiću, meteorologu i počasnom članu zajednice koji prolazi kroz slična iskušenja.

- Klimatske primjene kao "novo normalno" -

Jedina istina je da su klimatske primjene stvarnost. Istina, ekstremi su se pojavljivali i ranije pa tako primjera radi Sanski Most bilježi najvišu ikad izmjerenu temperaturu 44,5 stupnja Celzijusa 9. srpnja 1902. godine. Međutim, to je tada bio ekstrem. Zadnjih 20-30 godina ekstremi su sve učestaliji i vrlo vjerovatno za čovječanstvo "novo normalno". Klimatske promjene svake godine odnose sve više života širom svijeta, kako ljudskih tako i životinjskog i biljnog svijeta ostavljajući iza sebe veliku materijalnu štetu, degradirano tlo...

Na kraju pitali smo Vujčića koji fenomen članovi zajednice još nisu uspjeli "uloviti" a voljeli bi. Odgovor je fenomen kuglaste munje.

“To je rijetka pojava koja je još rjeđe bilježena kamerom jer jako kratko traje i ima 'osebujno ponašanje'. Riječ je o pojavi atmosferskog elektriciteta koji može biti od veličine klikera do nekoliko metara u promjeru. Ona ipak traje duže od klasičnih vrsta munje ali se i brzo kreće i može eksplodirati. Mnogi bi ovu pojavu da se kojim slučajem uspije snimiti u našoj državi iskoristili za propagandu za svoju agendu - teoriju zavjere. Međutim, kuglasta munja se pojavljivala kroz historiju i o tome postoje zapisi iz Britanije iz 1638. godine, Carske Rusije, Indije 1877, Švedske 1944, kao i na dalmatinskim otocima”, kažu Vujčić na kraju razgovora za Anadoliju.

Danas još uvijek nema opće prihvaćenog objašnjenja ove prirodne pojave iako postoji čitav niz hipoteza, a opisi su dosta različiti. Bitno je napomenuti da kugličastu munju ne treba miješati s pojavom takozvane "Vatre svetog Ilije", koja je objašnjena.