U Turskoj otkrivena ploča s tekstom starim 3000 godina

U Turskoj je otkriven tajni tekst. Nalazio se među desecima tisuća drevnih glinenih pločica koje su napisane u vrijeme Hetitskog carstva tijekom drugog tisućljeća prije Krista. Stručnjaci za sada ne znaju što je točno napisano na ovom neobičnom klinastom pismu, no čini se da je riječ o davno izgubljenom jeziku otprije više od 3000 godina.

Znanstvenici kažu da je misteriozni idiom drugačiji od bilo kojeg drugog drevnog pisanog jezika s Bliskog istoka, iako se čini da korijene dijeli s anatolsko-indoeuropskim jezicima. Tajanstvena slova počinju na kraju obrednog teksta napisanog na hetitskom, najstarijem poznatom indoeuropskom jeziku, nakon uvoda: "Od sada čitajte na jeziku zemlje Kalašma."

"Razlikovala se od ostalih ploča"

Naziv Kalašma se odnosi na društvo iz brončanog doba koje je vjerojatno obitavalo na rubu mnogo većeg Hetitskog carstva, nedaleko od drevnog grada Hatuše, gdje je kasnije i pronađena ova glinena ploča, piše Science Alert, prenosi Index.

Andreas Schachner, voditelj arheoloških istraživanja na lokalitetu Hatuša, kaže da je odmah primijetio da se ta ploča razlikuje od ostalih. Konkretno, bila je izuzetno dobro očuvana u usporedbi s više od 25.000 drugih glinenih ploča pronađenih u Boğazköyu u Turskoj.

Povjesničari, arheolozi i lingvisti već više od jednog stoljeća zajedničkim naporima pokušavaju prevesti nevjerojatnu arhivu kraljevskih ugovora, političke korespondencije te pravnih i vjerskih tekstova nađenih na lokalitetu Hatuša.

"Prihvaćanje raznih bogova bez vlastitog panteona ukazuje na kulturu tolerancije"

Iako je većina ovih ploča napisana hetitskim klinastim pismom, ima i onih na drugim jezicima, koje najvjerojatnije potječu od raznih etničkih skupina koje su se nekoć nalazile u sjeni Hetitskog carstva.

"Hetiti su bili jako zainteresirani za evidentiranje rituala na stranim jezicima", objašnjava Schwemer. Ovaj interes nije bio samo znanstveni. U Hetitskom carstvu štovalo se tisuće bogova i božica. Kako su Hetiti osvajali sve više područja na velikom poluotoku između Crnog i Sredozemnog mora, vjerojatno su prisvajali nove religije kako bi bolje prigrlili novostečene podanike.

"Prihvaćanje raznih bogova bez vlastitog panteona ukazuje na kulturu tolerancije", napisao je Tülin Cengiz, drevni anatolijski povjesničar. Stručnjaci smatraju da su carski arhivi bili način učvršćivanja "kulta države". Izgleda da su Hetiti posuđivanjem ideja poput sustava klinastog pisma, tradicija i religija, nailazili na manje prepreka tijekom širenja dosega carstva.

Fotografije novootkrivene ploče zasad nisu objavljene jer znanstvenici još uvijek rade na prijevodu.