Traži se astronom za plaću od milijun dolara

Kineska akademija znanosti raspisala je u svibnju ove godine međunarodni natječaj kojim se traži voditelj znanstvenih istraživanja za FAST, najveći radioteleskop na svijetu. Osim što takav instrument gotovo garantira velika otkrića, Kinezi voditelju nude godišnju plaću od 1,2 milijuna dolara. No, prema komentaru koji je početkom kolovoza objavio South China Morning Post još se nije javio zadovoljavajući kandidat za taj posao. Zašto?

Kao prvo, propozicije natječaja su iznimno stroge. Ne traži se prosječni astronom nego vrhunski ekspert u području radioastronomije koji ima barem 20 godina iskustva u vođenju najvećih projekata i koji ima najvišu poziciju na jednom od najboljih svjetskih sveučilišta. Takvih ljudi danas u svijetu ima otprilike desetak. I nitko od njih, naravno, nije bez posla. Svi već vode velike projekte i upravljaju vrhunskim instrumentima.

Osim toga, odlazak na teleskop FAST je poput odlaska u istraživačku bazu na Marsu. Izolacija je zajamčena. Traži se dakle neka kombinacija Neila Armstronga i Sheldona Coopera. A što se plaće tiče: ona je zapravo usporediva s plaćom koju ljudi tog ranga imaju na zapadu. Prosječni astronom u Americi zarađuje red veličine manje, oko 100.000 dolara godišnje, javlja Bug.hr.

FAST je akronim od "Five hundred meter Aperture Spherical Telescope" ("Sferni teleskop promjera petsto metara"). Kinezi ga nazivaju Tianyan što znači nebesko oko. Radi se o radioteleskopu koji je trenutačno najveći u kategoriji pojedinačnih punih reflektora. Prethodnih 50 godina rekord u toj kategoriji držao je slavni radioteleskop Arecibo promjera 305 metara. Idejno, FAST je začet još 1994. godine.

Preliminarna studija završena je 2001., a izvedbena studija odobrena 2008. godine. Gradnja je počela 2011., a prvu svjetlost (radiovalove naravno, "prva svjetlost" je uobičajena fraza u astronomiji) teleskop je uhvatio prije nepunih godinu dana, u rujnu 2016. Testiranje i podešavanje, do puštanja u puni pogon, moglo bi potrajati još tri do pet godina. No, to je uobičajena vremenska skala. Veliki eksperimenti i opservatoriji ne niču preko noći. Od prve zamisli do pune realizacije obično treba dvadesetak godina.

Kao što je uobičajeno za tako velike projekte, spektar znanstvenih ciljeva je širok. Neki od prioriteta su:

(1) pretraživanje neutralnog vodika na velikoj skali – vodik je najzastupljeniji element u svemiru, a njegova raspodjela nosi mnoštvo informacija o strukturi i razvoju kozmičkih objekata, primjerice o nastanku i razvoju galaksija te o top-temama današnje fizike, tamnoj materiji i tamnoj energiji;

(2) opažanje pulsara – pulsari su brzorotirajuće neutronske zvijezde, vrlo kompaktni središnji ostaci eksplozija supernova, zrače u cijelom elektromagnetskom spektru (teleskopi MAGIC na kojima radim otkrili su pulsaciju i u području visokoenergijskog gama-zračenja) no većina ih je najbolje vidljiva u radiopodručju, ključni se za razumijevanje ekstremnog svemira;

(3) uključivanje u mrežu VLBI (Very Long Baseline Interferometry) – tisućama kilometara udaljeni radioteleskopi mogu se povezivati u zajedničku mrežu i raditi kao jedinstveni instrument čija je moć razlučivanja višestruko veća nego kod pojedinačnih teleskopa, s obzirom na veličinu FAST bi trebao biti jedna od najvažnijih sastavnica mreže VLBI;

(4) detekcija međuzvjezdanih molekula – u području radiovalova koje pokriva FAST mogu se prepoznati neke karakteristične linije nekih molekula, a njihovo prisustvo i raspodjela mogu nam puno toga otkriti o procesima koji se zbivaju oko odabranih kozmičkih objekata;

(5) detekcija međuzvjezdanih komunikacijskih signala – iza ove stručne formulacije krije se ono što je u javnosti dobro poznato kao SETI ili potraga za izvanzemaljskom inteligencijom, za usporedbu: pod istim uvjetima u kojima Arecibo može pokriti 18 svjetlosnih godina odnosno svega 12 zvijezda, FAST će moći pokriti 28 svjetlosnih godina odnosno 1400 zvijezda.

No, da se spustimo na Zemlju. Dok se s jedne strane neprekidno razvijaju novi znanstveni instrumenti, koji će u nadolazećim godinama donositi nova znanja i mijenjati našu sliku svemira, s druge se strane razvijaju novi pokreti koji propagiraju antiznanstvene ideje. Sve me češće poznanici informiraju o svojim poznanicima koji su postali ravnozemljaši, i koji s velikim žarom prepričavaju "dokaze" ravne Zemlje koje su našli na internetu. A mi se, eto, bavimo pitanjem tko će upravljati teleskopom FAST.