Stručnjaci predviđaju epidemiju koja će ubiti 300 milijuna ljudi

Otkako su evoluirali prvi čovjekovi preci, čovječanstvom su uvijek, a to znači milijunima godina, harale razne pošasti. A čak i najbolje metode zaustavljanja nekih od njih u najboljim su slučajevima predstavljale tek "postavljanje zakrpe".

Takvo stanje globalnog zdravstvenog odnosno medicinskog odgovora predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim nedavno je objasnio kao posljedicu ciklusa u kojima čovječanstvo reagira ovako: "Panika, nebriga, panika, nebriga..." Economist citira medicinskog stručnjaka Jonathana Quicka prema čijoj knjizi "Kraj epidemije" to uopće ne mora biti tako. Nije riječ o bilo kome. Quick je prekaljeni veteran borbe u javnom zdravstvu, radio je u više od 70 država svijeta kao i u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

 Stručnjaci predviđaju da je samo statističko pitanje da čovječanstvu u sljedećih između 20 i 40 godina pogodi globalna epidemija koja bi u kratkom vremenu pobila 300 milijuna ljudi, piše Express.hr.

O kolikom broju žrtava je riječ pokazuju ilustrativne neke druge situacije iz pradavne i najnovije povijesti. 300 milijuna ljudi, primjerice, pobile su velike boginje još od mlađeg kamenog doba, prije 12.000 godina, kad su se prvi put pojavile pa sve do danas.

 Ili, 300 milijuna ljudi je otprilike šest puta više nego što je na cijelom svijetu od svih uzroka – starosti, ratova, bolesti, pri porodu, pri prometnim nesrećama, nesrećama uopće – pomrlo i izginulo tijekom cijele 1990. godine.

 O kojem bi patogenu tada mogla biti riječ koji bi, kako predviđaju, trebao uzdrmati čovječanstvo između 2040. i 2060. godine, nitko se ne usuđuje tvrditi. Nitko ozbiljan. Ono što se može pretpostaviti jest da neke od najboljih izgleda imaju virusi koji bi na čovjeka mogli prijeći s ptica ili sa sisavaca, kao i neki virus koji još nije mutirao iz nekog od postojećih oblika. Podjednako su zastrašujući i visoka smrtnost i lakoća širenja pojedinih virusnih sojeva među ljudima.

Srećom pa virusi koji se kod jednih organizama pokazuju kao izvrsni, kod drugih ispadaju jako slabi. Problem je u tome što se mutacije kod njih mogu dogoditi u trenu i odjednom, ako se čovjek približi životinji u zatočeništvu ili u divljini naprosto u pogrešnom trenutku, životinjski virus može postati ljudski. "Najpopularniji" predvodnik globalnih pandemija je virus gripe. On je u stanju mutirati tako brzo da se cjepiva protiv njega moraju obnavljati svake godine.

Španjolska gripa koja je u pandemiji 1918. pobila između 50 i 100 milijuna ljudi, bila je vrlo snažna verzija virusa poput onog koji se pojavio 2009. godine, poput svinjske gripe. Svijet je upamtio i soj H5N1, ptičju gripu, smrtonosnu u 60 posto slučajeva koja se pojavila kad je virus s bolesnih ptica prešao na čovjeka. Slične potove imali su još i ebola, HIV i zika virus.

Doktoru Quicku izvjesni je obavještajni stručnjak svojedobno objasnio da nije pitanje "hoće li" nego "kada će" doći dan u kojem će bioteroristi napasti smrtonosnim sporama, primjerice, antraksa ili virusima poput velikih boginja. Upute za biološko oružje već su pronađene u laptopima nekih ISIL-ovaca, a poznato je i da je al Kaida ciljano regrutirala "braću s diplomama iz mikrobiologije i kemije".

Sojevi najopasnijih, najjezivijih mikgroorganizama na svijetu strogo se čuvaju u ultra-osiguranim laboratorijima. Bilo bi, međutim, krajnje naivno vjerovati da su svi oni apsolutno otporni na namjernu zloporabu radnika ili na nesretne slučajeve. Zanimljivo je da nijedna od sedam stvari koje predlaže dr. Quick nije iznenađujuća.

Riječ je o sustavima koji krajnje brzo mogu detektirati i ugasiti epidemiju, zatim pravovremen i pouzdan sustav informiranja o prijetnjama i slične stvari. Epidemije su jeziva stvar, nikad sa sretnim završetkom, jer na završetku se uvijek nalazi posljednja osoba koja je umrla. Recimo.

To je iskusila TIME-ova osoba godine kojom je taj list proslavio sve borce protiv ebole. Bila je riječ liberijskoj medicinskoj sestri Salome Karwah koju su ostavili da u mre usred epidemije i usred poroda iz straha da bi ih mogla zaraziti ebolom. No, ispalo je da je ona ebolu preživjela i da je postala imuna. I tome slično. Na kraju se dolazi do matematike, manje cinično rečeno do financija. SAD godišnje troši 1600 milijardi dolara na vojsku. Svaki dolar potrošen na preventivu u zdravstvu, pak, donosi uštedu između tri i 10 dolara poslije.

Univerzalno cjepivo protiv grupe uštedjelo bi, primjerice, neophodno istraživanje novog cjepiva svake goodine. A opet, u SAD-u i u WHO-u odjeli koji stoje spremni protiv epidemija prvi su na udaru kad netko odluči kresati izdatke za zdravstvo.