Sedam zanimljivih činjenica o Nobelovoj nagradi

 U tjednu u kojem počinje objava novih laureata evo nekoliko zanimljivosti o najpoznatijoj svjetskoj nagradi.

Nobelova nagrada kao obiteljska tradicija

Marie Curie i dalje je jedinstvena u povijesti – jedina osoba koja je dobila Nobelovu nagradu za dvije prirodne znanosti: 1903. za fiziku i 1911. za kemiju, za revolucionarna istraživanja radioaktivnosti i otkriće novih elemenata.

Njezina kći Irène Joliot-Curie nastavila je obiteljsku tradiciju i 1935. godine zajedno sa suprugom Frédéricom osvojila Nobelovu nagradu za kemiju za otkriće umjetne radioaktivnosti, odnosno proizvodnju umjetnih radioaktivnih izotopa u laboratoriju. Obitelj Curie tako je postala jedna od najpoznatijih dinastija u povijesti Nobelovih nagrada.

Razvod s Nobelovom garancijom

Albert Einstein obećao je svojoj prvoj supruzi Milevi Marić u ugovoru o razvodu iz 1919. kako će joj isplatiti cjelokupan iznos novčane nagrade ako ikada osvoji Nobelovu nagradu – u trenutku kad je još nije ni dobio. Kada je 1921. doista postao dobitnik, novac je, prema dogovoru, prebačen Milevi, što joj je omogućilo život u Švicarskoj s dvojicom sinova, od kojih je jedan cijeli život trebao medicinsku skrb.

Einsteinov paradoks: nagrada – ali ne za teoriju relativnosti

Nobelov odbor godinama je odbijao priznati teoriju relativnosti, smatrajući je previše spekulativnom i teorijskom. Tek pod pritiskom znanstvene zajednice Einstein je 1921. nagrađen – no ne za relativnost, već za objašnjenje fotoelektričnog efekta, koji je bio mjerljiv i praktično dokaziv. Teorija relativnosti nije ni spomenuta u službenom obrazloženju jer je i dalje nailazila na otpor dijela odbora.

Mit o matematici i ljubomornom osnivaču

Popularna priča prema kojoj Alfred Nobel nije utemeljio nagradu za matematiku jer je njegova supruga imala aferu s matematičarem – nije istinita. Nobel nikada nije bio oženjen. Mnogo je vjerojatnije kako matematiku nije smatrao izravno "korisnom čovječanstvu", pa ju je izostavio iz svoje zaklade.

Zanemarene znanstvenice

Lise Meitner bila je ključna u otkriću nuklearne fisije, no Nobelovu nagradu 1944. dobio je samo Otto Hahn. Meitner je bila nominirana čak 48 puta, ali nikada nije nagrađena.

Slično se dogodilo i Jocelyn Bell Burnell, koja je otkrila pulsare – brzo rotirajuće neutronske zvijezde. Nagradu je 1974. dobio njezin mentor Antony Hewish, dok je njezin doprinos ignoriran. Ovi slučajevi i danas simboliziraju sustavnu diskriminaciju žena u znanosti.

Medalje na dražbi

Nobelova medalja Francisa Cricka prodana je 2013. godine na aukciji za više od dva milijuna dolara radi podmirenja poreznih dugova. Crick ju je dobio 1962. za otkriće strukture DNK.

Njegov kolega James Watson prodao je svoju medalju 2014. za oko 4,8 milijuna dolara, no novi ju je vlasnik kasnije vratio.

Nobelova nagrada ponekad promašena

Nobelova nagrada nikada nije službeno povučena, čak ni kad se pokazalo kako su neka nagrađena "otkrića" bila pogrešna. Primjerice, danski liječnik Johannes Fibiger dobio je 1926. nagradu za medicinu za pogrešno "otkriće" kako jedan crv uzrokuje rak.

Lobotomija, koju je razvio António Egas Moniz (nagrada za medicinu 1949.), danas se smatra neučinkovitom i štetnom metodom.

U novije vrijeme, neka istraživanja Nobelovca Gregga Semenze (nagrada za medicinu 2019.) povučena su zbog netočnih ili manipuliranih podataka, iako se njegova ključna otkrića i dalje smatraju valjanima piše Detsche Welle.