Povijest Sunca mogla bi biti skrivena na Mjesecu

Želimo li naučiti nešto o povijesti Sunca, ne trebamo zapravo tražiti dalje od Zemljinog prirodnog satelita - Mjeseca. Poručuje to tim znanstvenika koji se nadaju iskoristiti buduće NASA-ine misije na Mjesec kako bi pomogli u razumijevanju životne povijesti naše matične zvijezde.

Sunce je oduvijek utjecalo na sva tijela u Sunčevom sustavu. Ne samo da primamo toplinu i svjetlost od Sunca, već i stalnu kišu visokoenergetskih čestica kao i solarne vjetrove. Tako je bilo unazad 4,5 milijardi godina, a tako će biti i u budućnosti.

Međutim, čovječanstvo je na Zemlji izgubilo drevnu povijest utjecaja Sunca na nas. Vremenske prilike uzrokovane vjetrom, erozija uzrokovana vodom i stalni tektonski ciklusi brišu s površine ili zakopavaju duboko u Zemljin plašt sve promjene koje je Sunce moglo napraviti.

Mrtvi svjetovi, s druge strane, puno bolje bilježe povijest, prema novoj studij koja se nedavno pojavila u znanstvenom repozitoriju arXiv i još čeka recenzije prije eventualne službene objave.

Budući da nam je Mjesec najbliži mrtvi svijet i cilj serije NASA-inih Artemis misija, znanstvenici smatraju da bismo trebali otići tamo tražiti tragove o povijesti Sunca. Doduše, bilo je nekih površinskih aktivnosti na Mjesecu od njegovog početnog formiranja, poput tokova lave i udara asteroida i kometa. No ta je aktivnost zapravo pomoć, a ne smetnja, tvrde znanstvenici u navedenoj studiji.

Tokovi lave mogu zatvoriti velike dijelove površine Mjeseca od daljnje interakcije sa Suncem. To znači da ako uspijemo kopati ispod tokova u dublji Mjesečev regolit, mogli bismo imati uvid u solarnu povijest prije nego što je ta lava potekla.

I dok udari imaju tendenciju pomiješati stvari, oni također otkrivaju dublje slojeve površine, dajući znanstvenicima lak pristup do njih. Autori studije su istaknuli nekoliko ključnih veličina koji se mogu mjeriti iz lunarnih uzoraka i kako su one povezane s aktivnošću Sunca, javlja Zimo.

Primjerice, znanstvenici mogu pogledati koliko je dugo uzorak bio izložen kozmičkim zrakama i upotrijebiti to za modeliranje stope proizvodnje kozmičkih zraka od Sunca u posljednjih nekoliko milijardi godina. Također mogu pogledati tragove koje ostavljaju visokoenergetske čestice dok se ukopavaju u koru kako bi došli do iste informacije.

S vremenom se lunarno tlo polako pretvara u breču, a taj se proces mijenja s količinom sunčevog zračenja. Uspoređujući različite uzorke na različitim dubinama i lokacijama znanstvenici mogu razumjeti promjene u svjetlini Sunca tijekom vremena.

U navedenoj studiji se tvrdi da od Mjeseca nema dostupnijeg mjesta u Sunčevom sustavu za zavirivanje u drevnu povijest Sunca.