Pojma nemamo šta imamo

Na Međunarodni dan biološke raznolikosti biolog iz Zemaljskog muzeja BiH Dejan Kulijer ukazao je na stanje biodiverziteta u Bosni i Hercegovini, navodeći da je najveći problem nedovoljno poznavanje biološke raznovrsnosti.

Nemamo liste zaštićenih vrsta

''Veoma malo se poznaju vrste koje žive u BiH, a još manje se zna njihova distribucija. S druge strane, nemamo liste zaštićenih vrsta, dok su liste ugroženih vrsta urađene u ograničenom obimu. Radi se o tome da za mnoge grupe organizama, prije svega životinjskih, uglavnom imamo samo procjene njihove brojnosti. Te procjene su najčešće izvedene na osnovu starih podataka, a ako imamo novije podatke o prisustvu nekih vrsta oni su prilično fragmentirani, te znamo samo pojedinačne lokacije pojavljivanja tih vrsta, ali ne znamo da li su česte, rijetke i da li ih još uvijek uopće ima u BiH'', izjavio je u razgovoru za Fenu Kulijer.

Budući da biološka raznolikost ima veliku ulogu u održivom razvoju, on navodi da se probudila svijest da se krene u izradu crvenih lista, a u određenim dijelovima BiH, točnije u Republici Srpskoj u tijeku je i izrada liste zaštićenih vrsta.

Nedostatak kadrova

''Naime, suočeni smo s nedostatkom kadrova koji bi na zadovoljavajući način istraživanjem doprinijeli izradi navedenih lista. Nedovoljno je naše poznavanje brojnosti i distribucije vrsta zbog čega je veoma teško uraditi procjenu njihove ugroženosti'', potvrdio je Kulijer.

Govoreći o drugim problemima u oblasti očuvanja biološke raznovrsnosti i trenutnim aktivnostima u ovoj oblasti, kaže da se u Federaciji BiH trenutno radi na izradi liste invazivnih vrsta u BiH, koja je osnova da bi se uradila strategija koja treba omogućiti kvalitetnu borbu protiv njihovog širenja.

Pitanje borbe protiv širenja invazivnih vrsta je važno jer se njihovo širenje globalno smatra drugim najznačajnijim razlogom smanjenja bioraznolikosti i nestanka vrsta.

''To je sverastući problem u cijelom svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Zbog toga ovom problemu u budućnosti treba posvetiti veću pažnju. U BiH nepoznanica je koliko ima i koje su to invazivne vrste, a najčešće za one koje poznajemo saznamo tek kada se rasprostrane po cijeloj zemlji i tada je praktično borba protiv njih gotovo nemoguća'', istaknuo je Kulijer.

Bez istraživanja

Bez znanstvenih istraživanja, zaključio je u razgovoru za Fenu, ne može se ništa kvalitetno uraditi jer se ''mora znati koje vrste imamo, koja je njihova distribucija, te na osnovu toga, posebno kada su u pitanju zaštićene i ugrožene vrste, treba definirati prioritete zaštite i uspostaviti monitoring''.

''S obzirom na mala sredstva koja se ulažu u zaštitu prirode postavljanje prioriteta je neophodno kako bi se ova ograničena sredstva iskoristila na najbolji mogući način'', dodao je Kulijer.

Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava se svake godine 22. svibnja, a proglasili su ga Ujedinjeni narodi 1993. godine kako bi se povećala svijest o važnosti bioraznolikosti i njezinom očuvanju.