Pet priča koje će doći na naslovnice u 2024. godini

Politički nemiri i sporovi oko politika mogli bi stvoriti nesigurnosti za znanstvenike ove godine, dok se važni izbori u SAD-u približavaju, a europske stranke bore oko zelenih politika. Kako se učinci pandemije uzrokovane SARS-CoV-2 i dalje povlače, ispitivanja Long Covid tretmana mogla bi donijeti svoje prve plodove.

Novinarski tim časopisa Science predviđa područja istraživanja koja će vjerojatno privući pažnju ove godine, prenosi Nacional.

Trka za regulaciju umjetne inteligencije

Prošle godine su vlade širom svijeta objavile ambiciozne planove za pojačano nadziranje umjetne inteligencije – utrka za regulacijom AI koja će vjerojatno ubrzati ove godine. Američke agencije suočavaju se s izazovnim zadatkom da razrade smjernice politike koje je u studenom 2023. godine najavila administracija predsjednika Joea Bidena, a koje su usmjerene na postavljanje standarda za odgovoran razvoj AI.

Članovi Kongresa također su bili aktivni, predstavljajući više od 150 prijedloga zakona s ciljem osiguravanja da AI bude blagoslov, a ne prijetnja, za gospodarski razvoj, javno zdravlje, građanske slobode i nacionalnu obranu. Europska unija čini se bližom usvajanju etičkih mjera zaštite. Međutim, specifična pravila mogla bi brzo postati zastarjela zbog navodno beskrajnog niza moćnih novih aplikacija AI, poput chatbota temeljenog na velikim jezičnim modelima.

Protivljenje ambicijama EU vezano uz ekologiju

S obzirom na visoke rejtinge ekstremno desnih i nacionalističkih stranaka u predstojećim europskim izborima, promatrači očekuju pojačan otpor prema opsežnoj ekološkoj agendi bloka. Europski zeleni plan, odobren 2020. godine, ima za cilj učiniti blok "prvim klimatski neutralnim kontinentom" i postići nula emisija stakleničkih plinova do 2050. godine, uz nove mjere koje su prijateljske prema klimi, a koje su planirane u različitim područjima politike, uključujući energetiku, očuvanje i transport.

Odražavajući te ciljeve, otprilike jedna trećina sredstava bit će usmjerena na istraživanja vezana uz klimatske promjene. Bez obzira na to jesu li ekstremno desne stranke na kraju formirale treću najveću političku snagu u Europskom parlamentu, većinska grupa – konzervativna Europska pučka stranka – već se predstavila kao saveznik poljoprivrednicima i industriji protiveći se politikama usmjerenima na smanjenje upotrebe pesticida.

Prvi plodovi ispitivanja za dugotrajne simptome COVID-a

Četiri godine nakon što je počela pandemija izazvana virusom SARS-CoV-2, milijuni ljudi pogođeni su dugotrajnim simptomima COVID-a, sindromom koji uključuje iscrpljujući umor, glavobolje i otežano disanje. Budući da nema potvrđenih tretmana koji jasno pomažu, pacijenti i njihovi liječnici eksperimentiraju s različitim lijekovima i dodacima prehrani.

Ove godine, znanstvenici se nadaju da će neka od prvih rigoroznih placebo-kontroliranih kliničkih ispitivanja mogućih tretmana za dugotrajne simptome COVID-a izvijestiti o rezultatima, iako bi oni mogli biti preliminarni. Drugi kandidati ciljaju različite abnormalnosti identificirane istraživanjem dugotrajnih simptoma COVID-a. Čak i ako ovi tretmani ne budu uspješni, znanstvenici se nadaju da će rezultati ispitivanja riješiti neke nejasnoće, pomažući im da identificiraju što ispitati sljedeće.

Američka politika oblikuje znanost

Američki izbori u studenom navodno će okončati turbulentno političko razdoblje za znanstvenike ove godine. Ongoing partizanski zastoj u Kongresu oko godišnjih proračunskih zakona može dovesti do blokade vlade što bi poremetilo dodjelu sredstava svakoj agenciji za znanost.

Većina promatrača očekuje da će konačni proračunski sporazum sadržavati, u najboljem slučaju, male povećanja za pojedine agencije umjesto velikih poticaja koje je predsjednik Joe Biden zatražio, a Kongres obećao isporučiti. Pobjednik utrke za predsjednika oblikovat će politiku po brojnim pitanjima koja se odnose na znanost, uključujući klimatske promjene, pripremu za pandemije, inovacije i imigraciju – teme o kojima vodeći kandidati iz vjerojatnih glavnih stranaka, demokrat Biden i njegov prethodnik, republikanac Donald Trump, imaju izrazito različite stavove.

El Niño bi mogao produžiti rekordne temperature

Očekuje se da će zbog El Niña zagrijavanje u istočnom Tihom oceanu postati jače tijekom sljedećih nekoliko mjeseci i može dovesti do podizanja prosječne globalne površinske temperature 1,5°C iznad preindustrijskih razina po prvi put. Isto tako očekuje se da će El Niño pogoršati sušu u Amazoni i Australiji.

Baš je on, sumnja se, dao doprinio tome da 2023. bude najtoplija godina u modernoj povijesti, budući da su temperature u prvih 11 mjeseci bile prosječno više od 1,4°C iznad preindustrijskih razina – više nego što sami porast emisija stakleničkih plinova može objasniti. El Niño je suzbio sposobnost oceana da apsorbira toplinu, a učinci će se nastaviti i ove godine.