Kraj svijeta: Prije će se Sunce ugasiti nego što će se galaksije sudariti

Dugogodišnje pretpostavke o sudaru naše galaksije Mliječne staze i susjedne Andromede možda su bile preuranjene. Prema najnovijoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Astronomy, znanstvenici sada procjenjuju da je vjerojatnost takvog sudara unutar sljedećih 10 milijardi godina oko 50 % – ili kako ističu, "kao bacanje novčića".

''Čini se da su izjave o skorom kraju naše galaksije bile uvelike pretjerane'', napisao je međunarodni tim pod vodstvom finskih astronoma.

Agencija AP navodi kako je unatoč dobrim vijestima za samu galaksiju, malo vjerojatno da će čovječanstvo ikada dočekati ishod ovih kozmičkih kretanja. Sunce, staro više od 4,5 milijardi godina, izgorjet će za otprilike 5 milijardi godina, prethodno se šireći do točke u kojoj će progutati Merkur, Veneru, a možda i Zemlju, pretvarajući naš planet u sprženu, beživotnu kuglu.

Nova mjerenja, novi zaključci

Studija se temelji na najnovijim podacima koje su prikupili NASA-in svemirski teleskop Hubble i europska svemirska letjelica Gaia, koja mapira milijarde zvijezda. Koristeći te podatke, znanstvenici su simulirali različite scenarije kretanja Mliječne staze i Andromede, koje su obje već imale sudare s drugim galaksijama u dalekoj prošlosti.

Dosadašnje teorije sugerirale su gotovo neizbježan sudar – mnogi su predviđali da će se dogoditi unutar 5 milijardi godina, rezultirajući novom galaksijom nazvanom Milkomeda. No novi modeli uzimaju u obzir dodatne gravitacijske utjecaje – posebno učinak obližnje galaksije Trokut, koja povećava šanse za sudar, te Velikog Magellanovog oblaka, koji ih pak smanjuje.

Sudar ili tihi prolaz?

Ako bi sudar doista nastupio, izgled naše galaksije dramatično bi se promijenio – s tankog diska zvijezda koji vidimo kao Mliječnu stazu pretvorio bi se u neodređenu svjetlosnu mrlju. U slučaju bliskog prolaska bez sudara, izgled galaksije ostao bi uglavnom nepromijenjen.

''Sudbina naše galaksije tema je koja zanima i znanstvenike i javnost'', izjavio je astrofizičar Raja GuhaThakurta sa Sveučilišta Kalifornija, koji nije sudjelovao u istraživanju.

Glavni autor studije, Till Sawala sa Sveučilišta u Helsinkiju, naglašava da “još uvijek postoje velike nepoznanice vezane uz masu, brzinu i položaj uključenih galaksija”, ali da će buduća istraživanja omogućiti bolje razumijevanje međugalaktičkih interakcija.

Na kraju, iako sudbina Mliječne staze ostaje neizvjesna, budućnost našeg Sunca — i potencijalno čovječanstva — "prilično je zapečaćena", kaže Sawala. "Naravno, postoji i vrlo značajna šansa da će čovječanstvo prije toga samo sebi presuditi – bez potrebe za pomoći iz svemira."