FOTO: Obiteljska medicina je ugrožena: Liječnika fali, opterećeni su i nisu motivirani

Obiteljska medicina je ugrožena i suočava se sa brojnim izazovima koji će posebno biti izraženi u godinama ispred nas, a najveći su problem nedostatak liječnika, opterećenost i manjak želje da rade u ruralnim mjestima.

Ova rečenica mogla bi se izvući kao zaključak izlaganja sa konferencije za medije organizirane povodom tečaja vezanog za važnost obiteljske medicine koji se održava u Mostaru.

Tečaj je orgnizirao Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, a medijima su se obratili prof. dr. Ivan Ćavar, dekan medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. Igor Švab, dekan medicinskog fakulteta Sveučulišta u Ljubljani i prof. dr. Edita Černi Obrdalj, pročelnica katedre za obitesljku medicinu.

Fokus na obiteljskoj medicini

''Centar za stalno medicinsko usavršavanje koji djeluje pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru nastavlja sa radom i u ovoj godini. U siječnju smo odlučili u fokus našeg zanimanja staviti obiteljsku medicinu i sve aktualnosti vezane uz tu granu medicine, zato što je to vrlo važna grana medicine gdje se rješava 70 posto stvari, a često puta je u sjeni sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite'', istaknuo je prof. dr. Ivan Ćavar.

Dodao je kako u labirintu zdravstvene zaštite nastoje popularizirati obiteljsku medicinu kao specijalizaciju, posebice mladim liječnicima i studentima medicine završnih godina.

''Obiteljska medicina ne nudi samo stručni dio, nego i znanstveni dio, tako liječnici i specijalisti obiteljske medicine imaju šansu baviti se znanstvenim radom'', zaključio je Ćavar.

Značaj akademske obiteljske medicine

Profesor obiteljske medicine i predsjednik Europske udruge obiteljske medicine dr. Igor Švab ukazao je na značaj akademske obiteljske medicine koja je važna razvoj struke i koja ima doprisnos akademskom obrazovanju.

''Prije godinu dana dekani 20 medicinskih fakutelta iz regije potpisali su deklaraciju o značaju akademske medicine i to je nastavak tih aktivnosti i to je jedan od razloga zašto sam danas tu. Moja druga funkcija je dekan Medicinskog fakulteta u Ljubljani, ispred kojega sam došao da uspostavimo konktat sa Medicinskim fakultetom u Mostaru, da razmislimo o daljnjoj suradnji i potpisivanju ugovora gdje bi produbili suradnju između dva fakulteta'', ističe Švab.

Za Bljesak.info ističe kako se obiteljska medicina suočava sa više problema.

Manjak liječnika i opterećenost glavni problem

''Najveći problem je manjak liječnika i činjenica da su svi jako opterećeni i da treba naći druge načine kako riješiti probleme moderne medicine i modernih saznanja. Dolaze nove stvari na koje treba biti spreman, poput digitalizacije, promjena u društvu sa sve većom komercijalizacijom i kritičnošću, važan je timski rad, važna je suradnja sa drugim trukama, a poseban je naglasak na umjetnoj inteligenciji i  na tome kako će ona utjecati na rad liječnika'', poručio je Švab.

''Ako se struka obiteljske medicine neće prihvatiti svega ovoga na stručan način onda će joj drugi diktirati što će raditi, a to nije prihvatljivo'', zaključio je slovenski liječnik. 

Prof. dr. Edita Černi Obrdalj poručila je kako je cilj tečaja u Mostaru rasvijetliti ulogu obiteljske medicine kao prve postaje na putu pacijenta kroz zdravstveni sustav.

Koordinacija

''Poseban naglasak je na koordinaciji između primarne zdravstvene zaštite, odnosno primarne obiteljske medicine i sekundarne, odnosno bolničkih specijalista. Bavit ćemo se temama prevencije i ranog otkrivanja malignih bolesti, epidemiologijom i genetskim tesriranjem, a imat ćemo i interatkivne radionice gdje će vrhunski stručnjaci iz polja obiteljske medicine prezentirati kompleksne slučajeve onkoloških pacijenata i u razgovoru sa renomiransim specijalistima SKB Mostar rješavaju te slučajeve'', pojasnila je Černi Obrdalj za Bljesak.info.

Složila se sa kolegom Švabom kako su došla izazovna vremena za obiteljsku medicinu.

Brojke ukazuju na problem u Mostaru i Hercegovini

''Danas imamo veliki broj obiteljskih liječnika koji su educirani kroz Centar za stalno medicinsko usavršavanje za regiju Hercegovine, njih čak 90 od 1990. godine naovamo, ali taj broj nije dovoljan da pokrije primarnu zdravstvenu zaštitu. Poseban su nam problem terenske ambulante, posebice ruralne, gdje mladi liječnici ne vide svoju perspektivu.

Apeliramo na one koji kreiraju politike vezane za razvoj medicine da se stimuliraju mladi liječnici da ostanu u ruralnim sredinama i tu grade karijeru'', poručila je mostarska liječnica.

Prezentirala je i neke brojke kako bi pokazala koliko su opterećeni timovi.

''Drugi izazov je opterećenost. Recimo DZ Mostar, Služba obiteljske medicine, prikazala je u godini dana milijun i 200 tisuća usluga, što je u prosjeku 30.000 usluga po timu. To je strašno opterećenje, a mnoge usluge su birokratske. Opet apeliram da obiteljski liječnici nisu birokrati, želimo biti liječnici i skrbiti o pacijentima'', zaključila je Černi Obrdalj.