Čovjek koji je sagradio najveći teleskop i otkrio planet Uran
Znameniti njemačko-britanski astronom William Herschel rođen je u Hannoveru na današnji dan prije 285 godina, 15. studenog 1738. kao jedno od desetoro djece (od kojih je 4 umrlo vrlo rano) u obitelji.
Herschel je najpoznatiji kao otkrivač planeta Urana, što je bio prvi planet koji su znanstvenici otkrili nakon antičkog razdoblja. Drugi važan rezultat njegova znastveno-istraživačkog rada je najveći teleskop na svijetu.
Friedrich Wilhelm Herschel se iz Hannovera, kojim je u to doba vladao kralj Velike Britanije George II., kao 19-godišnjak preselio u Englesku.
Brzo je naučio engleski jezik, a koristio se imenom Frederick William Herschel.
Herschel se u Engleskoj isprva bavio glazbom, a skladao je 24 simfonije i mnoga druga djela koja su do danas uglavnom zaboravljena.
Počeo izrađivati teleskope
Međutim, s vremenom se sve više zanimao za astronomiju i matematiku. Promatrao je Mjesec i mjerio visine Mjesečevih planina, a radio je i na katalogu dvojnih zvijezda.
Kako bi mogao promatrati svemir, počeo je izrađivati vlastite teleskope, čija je ogledala sam brusio i glačao, i po 16 sati na dan. Iz vrta svoje kuće u Engleskoj promatrao je zvijezde i ostale nebeske objekte.
Prijelomni trenutak u njegovom životu bilo je otkriće planeta Uran 13. ožujka 1781. godine. Ovo ga je otkriće učinilo poznatim te mu omogućilo da se potpuno posveti astronomiji.
Herschel je novootkriveni planet nazvao Georgium Sidus, u čast britanskog kralja Georgea III. no ime nije prihvaćeno u javnosti.
Na koncu je otkriveni sedmi po redu planet od sunca ime dobio po Uranu, bogu neba i ocu Titana u grčkoj mitologiji.
S vremenom je Herschel gradio sve veće teleskope, da bi 1789. dovršio svoj najveći teleskop – 12 metara dug primjerak s ogledalom promjera čak 120 centimetara. Ta je sprava tijekom 50 godina držala titulu najvećeg teleskopa na cijelom svijetu.
Ukupno je konstruirao preko 100 teleskopa pomoću kojih je otkrio dva saturnova (Mimas i Encelad) i dva Uranova (Titan i Oberon) satelita. Izradio je i detaljan katalog nebeskih maglica (Herschelov katalog) te prvi otkrio postojanje binarnih zijezda. Pripisuje mu se i otkriće binarnog zračenja.
William Herschel svakako je najpoznatiji po otkriću planeta Urana, no to nije njegovo jedino dostignuće na području astronomije.
Ostali Herschelovi doprinosi astronomiji
U kasnijim godinama svojeg života, Herschel je otkrio dva saturnova satelita (Mimas i Encelad) te dva satelita Urana - Titaniju i Oberona. Satelitima je imena dao Herschellov sin John, 1847. i 1852. godine, dugo nakon očeve smrti.
Herschel je skovao riječ "asteroid", u značenju nalik zvijezdi (iz grčkog asteroeides, aster "zvijezda" + -eidos "forma, oblik").
Herschelu se pripisuje i otkriće infracrvenog zračenja (oko 1800. godine).
Proučavajući pravo gibanje zvijezda, prvi je uvidio da se sunčev sustav giba kroz svemir, te je okvirno odredio smjer našeg gibanja. Istraživao je i strukturu Mliječnog puta te zaključio da ima oblik diska.
Unatoč njegovim brojnim doprinosima znanosti, Herschel nije bio imun na neobične fantazije. Primjerice, vjerovao je da su svi planeti sinčevog sustava, pa čak i Sunce, naseljeni.
Vjerovao je da Sunce ima hladnu čvrstu površinu koju od užarene atmosfere čuva zaštitni sloj neproizirnih oblaka, te da rasa bića prilagođenih ovim uvjetima živi tamo.
Astronomijom su se bavili i njegova sestra Caroline, koja mu je bila asistent i je otkrila mnoštvo kometa, te spomenuti sin John. Naime, William se 1788. oženio udovicom Mary Baldwin Pitt, s kojom je 7. ožujka 1792. dobio sina, Johna Herschela.
Engleski princ George IV. proglasio je 1816. godine Herschella vitezom. godine 1820., pomogao je osnovati Astronomical Society of London koje je 1831. preraslo u Royal Astronomical Society.
Herschel je poživio sve do svoje 84. godine i umro je 25. kolovoza 1822. u gradiću Slough nedaleko od Londona.
Po njemu se zove svemirski teleskop Herschel koji je lansirala Europska svemirska agencija uz troškove od preko milijardu eura. (Izvor: Wikipedia)
