Ako asteroid pogodi Mjesec 2032. godine, Zemlja neće ostati pošteđena, evo kakve je posljedice očekuju

Svemir rijetko nudi unaprijed najavljen događaj, koji bi mogao imati posljedice i po Zemlju.

To bi se moglo promijeniti u prosincu 2032. godine, kada asteroid 2024 YR4, ima malu ali mjerljivu vjerojatnost sudara s Mjesecom.

Orbitalni izračuni upućuju na približno četiri posto vjerojatnosti udara tog asteroida u Mjesec 22. prosinca 2032. godine.

Procjenjuje se da je asteroid širok oko šezdeset metara. Sudar bi oslobodio energiju usporedivu s eksplozijom srednje snažnog termonuklearnog oružja te bi nadmašio najjači zabilježeni udar na Mjesec iz 2013. godine za šest redova veličine.

Novo istraživanje objavljeno na preprint serveru arXiv, razmatra koje bi se nove znanstvene spoznaje mogle dobiti u slučaju takvog udara.

Praćenje događaja u stvarnom vremenu omogućilo bi prikupljanje empirijskih podataka o ekstremnim udarima koje računalni modeli ne mogu u potpunosti reproducirati. Izravno bi se moglo promatrati isparavanje stijena, stvaranje plazme i ponašanje materijala izbačenog u svemir.

Bljesak udara bio bi vidljiv iz pacifičke regije, gdje bi tada vladala noć.

Danima nakon toga na mjestu kratera hladila bi se rastaljena masa. Infracrveni opservatoriji, uključujući Svemirski teleskop James Webb, mogli bi pratiti taj proces i detaljno proučiti način nastanka Mjesečevih kratera.

Simulacije predviđaju krater promjera oko jednog kilometra i dubine između sto pedeset i dvjesto šezdeset metara te s bazenom rastaljene stijene u središtu, promjera oko sto metara.

Usporedba tog kratera s postojećima pomogla bi u rekonstrukciji povijesti bombardiranja Mjeseca.

Udar bi također izazvao globalni Mjesečev potres magnitude 5 stupnjeva, najjači za koji se očekuje da će ikada biti zabilježen, nudeći rijedak uvid u unutarnju građu Mjeseca.

Izbačeni materijal krenuo bi i prema Zemlji. Do četiri stotine kilograma moglo bi preživjeti prolazak kroz Zemljinu atmosferu, stvarajući besplatnu "opsežnu" misiju prikupljanja Mjesečevih uzoraka, unatoč snažnom zagrijavanju pri ulasku u Zemljinu atmosferu.

Oko Božića 2032. godine broj meteora mogao bi dosegnuti vrhunac od gotovo dvadeset milijuna na sat. Na dijelu planeta koji prvi ulazi u tok krhotina sa Mjeseca, one bi mogle bili vidljive golim okom, uključujući 100 do 400 vatrenih kugli na nebu po satu, piše Zimo. 

Pad krhotina bio bi koncentriran nad Južnom Amerikom, sjevernom Afrikom i Arapskim poluotokom.

Ozbiljnija prijetnja odnosi se na satelite u Zemljinoj orbiti, jer bi lančani sudari mogli pokrenuti takozvani "Kesslerov sindrom", odnosno scenarij nekontroliranog umnažanja svemirskog otpada u Zemljinoj orbiti.

Portal Universe Today piše da svemirske agencije razmatraju misije skretanja asteroida i suočavaju se s teškim odlukama.