Što učiniti ako sretnete zmiju? " U većini slučajeva zmija će sama otići ako joj ostavimo prostora"

Trinaest vrsta zmija koje žive u Republici Srpskoj, među njima i tri otrovnice, nisu razlog za paniku jer napadaju samo ako se osjete ugroženima, zbog čega je važan oprez prilikom kretanja kroz prirodu, rekao je profesor na Katedri za zoologiju, evoluciju i genetiku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Banja Luci Goran Šukalo.

Otrovnicama pripadaju poskok, šarka i planinski šargan.

Zmije bježe od ljudi

Šukalo je izjavio za Srnu kako nema razloga za paniku jer su susreti sa zmijama relativno rijetki, budući da uglavnom izbjegavaju ljude, ali ako se na njih naiđe važno je ne uznemiravati ih jer će u većini slučajeva same otići ako im se ostavi prostor.

"Ako naiđemo na zmiju koja nije otrovnica, ona će najvjerojatnije pobjeći čim osjeti vibracije koraka, pa ju je dovoljno pustiti da ode. Međutim, ukoliko se u naseljenom mjestu primijeti poskok ili druga otrovnica, najbolje je pozvati nadležnu stručnu službu za uklanjanje zmija", rekao je Šukalo.

Prema njegovim riječima, zmije najčešće pokušavaju pobjeći čim osjete opasnost, a ako su iznenađene ili nemaju kamo pobjeći, mogu zauzeti obrambeni stav – siktanje, uvijanje tijela, širenje glave ili lažni napadi.

Ugriz je krajnja mjera

"Ugriz je uglavnom krajnja mjera kada se zmija osjeća izravno ugroženom. Zato je najvažnije ne prilaziti joj niti je uznemiravati jer će u takvom slučaju gotovo uvijek sama izbjeći kontakt", pojasnio je Šukalo i naglasio kako zmiju ne treba dirati niti pokušavati uhvatiti.

U prirodi je preporučljivo nositi duge hlače i zatvorenu, čvrstu obuću, posebno u visokoj travi, kamenjaru i šumskim predjelima. Također treba paziti gdje se staje, sjeda ili hvata rukama.

Šukalo je naveo kako je u slučaju ugriza zmije najvažnije ostati smiren i što prije potražiti liječničku pomoć.

Kada je riječ o prvoj pomoći, istaknuo je kako treba primijeniti istiskivanje mjesta ugriza do pojave sukrvice, a osobu koju je zmija ugrizla potrebno je smiriti i izbjeći nagle pokrete jer panika ubrzava cirkulaciju i širenje otrova.

"Ranu ne treba rezati, spaljivati niti isisavati otrov. Ako je ugrizen ekstremitet, potrebno ga je imobilizirati i držati mirnim, bez naprezanja. Također, eventualni nakit ili usku odjeću treba skinuti zbog mogućeg oticanja", dodao je Šukalo.

Najvažnije je da osoba koju je zmija ugrizla što prije bude prevezena u najbližu zdravstvenu ustanovu kako bi joj bila pružena odgovarajuća pomoć.

Istaknuo je i kako zmije ne treba ubijati jer imaju važnu ulogu u ekosustavu te su više korisne nego opasne. Mnoge vrste hrane se miševima, štakorima i drugim manjim životinjama pa pomažu u smanjenju broja štetnika i prijenosa bolesti.

U Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske rekli su za Srnu kako raspolažu serumima protiv zmijskog otrova.

Epidemiologinja Jelena Đaković Dević rekla je kako se stanovništvu, zbog povećanog boravka u prirodi, preporučuje izbjegavanje kretanja kroz visoku travu, šiblje i korov bez odgovarajuće odjeće i obuće te boravak na pokošenim površinama i kretanje uređenim stazama.

"Ruke ne treba stavljati na mjesta koja nisu pregledana, poput grmova, prilikom podizanja kamenja, branja šumskih plodova i slično. Poseban oprez potreban je pri penjanju po stijenama", naglasila je Đaković Dević te dodala kako zmiju ne treba dirati jer ona najčešće pobjegne.