Na području Mostara obitava 11 jedinki ove zaštićene vrste: Zbog krivolova bi mogli u zatvor, uz visoku globu
Na planinama oko Mostara obitava 11 jedinki medvjeda, podaci su to koji se temelje na lovištima s područja grada Mostara, a odnose se na proljetno brojno stanje medvjeda čime gospodarski kapacitet lovišta još nije dostignut, potvrdili su za Bljesak.info iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a.
Najviše obitava u Konjicu
Na području grada Mostara medvjed je prisutan na planinskim masivima Veleža, Prenja, Čvrsnice i Čabulje. Što se tiče prostora HNŽ-a, medvjed obitava samo na dijelu županije i to na području općina Konjic, Prozor-Rame i Jablanice te grada Mostara, a najveća prisutnost medvjeda zabilježena je na području Buturović Polja u gradu Konjicu.
Na području Hercegovačko-neretvanske županije obitava uglavnom obitava jedna vrsta medvjeda, a to mrki medvjed (Ursus arctos). Mrki medvjed je velika i snažna zvijer koja osim u BiH, obitava u šumskim i planinskim predjelima Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Dužina tijela mu iznosi od 2 do 3,3 metra, a tjelesna težina varira od 100 do 300 kilograma.
Ova vrsta je svežder– u prehrani koristi bilje, voće, kukce, ribe, strvine i povremeno sitnije životinje. Razdoblje parenja traje od svibnja do srpnja, a ženka okoti jednog do četiri mladunca, a najčešće su to dva, za ovu vrstu je karakteristično da tijekom zime hibernira u brlogu.
Zaštićena vrsta
Mrki medvjed spada u zaštićene vrste divljači prema Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine. U zakonu je jasno navedeno koje su vrste klasificirane kao zaštićene, a među dlakavom divljači, uz divokozu, srnu, vidru, muflona, jelena lopatara, zeca, vjevericu, puha, risa, običnog jelena i europskog dabra, nalazi se i mrki medvjed (Ursus arctos).
Ova zakonska zaštita znači da se populacijom medvjeda mora gospodariti odgovorno, u skladu s posebnim planovima i odobrenjima, a svaki nezakoniti odstrjel predstavlja kazneno djelo.
Osim toga, medvjed je zaštićen i lovostajem na uzgojnim područjima, zajedno s drugim vrstama poput srne, divokoze, jelena, muflona, vuka, kune, divlje svinje, dabra i više vrsta pernate divljači.
Hercegovačko-neretvanska županija je u svojim granicama, jedno od uzgojnih područja mrkog medvjeda koje se formira upravo za potrebe uzgoja, njegova opstanka i razvoja.
Uzgojna područja obuhvaćaju zemljišta i vode na kojima postoje prirodni i ekološki uvjeti za njihov opstanak razmnožavanje i razvoj, a uspostavlja ih federalni ministar na prijedlog županijskog ministra. Gospodarenje mrkim medvjedom unutar tih područja podliježe strogim stručnim i upravnim procedurama.
Bliskih susreta je bilo, ali bez incidenata
Gospodarenje mrkim medvjedom na uzgojnom području provodi se na temelju Plana gospodarenja mrkim medvjedom i Godišnjeg plana gospodarenja. Plan gospodarenja predstavlja stručni dokument, dok je godišnji plan njegova provedbena razrada. Oba dokumenta izrađuju i donose korisnici lovišta unutar granica uzgojnog područja, a odobravaju ih nadležno županijsko ministarstvo uz prethodnu suglasnost Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva te Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Iz Ministarstva navode kako u posljednjih nekoliko godina nisu zabilježeni evidentirani slučajevi sukoba između medvjeda i ljudi. Podsjetimo, krajem svibnja i početkom lipnja zabilježeno je par bliskih susreta s medvjedima upravo na području Mostara.
Iz mostarskog lovačkog društva "Jarebica" tada su nam naveli kako nije neobično da se medvjedi pojave na području Mostara, u blizini naselja, no to razdoblje traje kratko i pojavom većim temperatura medvjedi se povlače prema planinskim dijelovima Hercegovine, osobito prema sjeveru, gdje odlaze potražiti mir i bolje uvjete za pronalazak hrane. Kao jedan od glavnih razloga takve migracije, lovci ističu nedostatak vode zbog čega medvjedi kada resursa ponestane, postaju nervozniji i tada se povlače prema višim planinskim područjima – Čabulji, Prenju, Čvrsnici i drugim visinskim dijelovima Hercegovine.
Zbog krivolova bi mogli u zatvor, uz isplatu štete do 20 000 KM
S obzirom na to da je medvjed zaštićena vrsta, nezakonit lov medvjeda reguliran je kaznenim odredbama Zakona o lovstvu Federacije BiH, istaknuli su iz Ministarstva.
Fizička osoba koja vrši lov medvjeda i drugih zaštićenih divljači unutar zaštićenog uzgojnog područja za takav prekršaj biti kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.500 KM, stoji u Zakonu u lovstvu FBiH.
U Federaciji Bosne i Hercegovine, mrki medvjed kao zaštićena vrsta uživa posebnu zakonsku zaštitu kroz Kazneni zakon FBiH. Kazneni zakon propisuje da svatko tko protivno propisima ubije životinju ili je teško zlostavlja, izlaže nepotrebnim bolima, ili uništava njezina staništa, može biti kažnjen novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom do šest mjeseci, a u slučaju kada se radi o zaštićenoj životinji kao što je medvjed – počinitelju prijeti kazna zatvora do jedne godine.
Predviđene su i sankcije za lov zaštićenih životinjskih vrsta, za što je propisana novčana kazna ili zatvor do jedne godine.
U slučaju da se djelo počini upotrebom zabranjenih sredstava ili na način koji uzrokuje masovno uništavanje divljači, kazna zatvora iznosi od tri mjeseca do tri godine, a ulovljena divljač i sredstva korištena u lovu će biti oduzeta.
Pravilnik o odštetnom cjeniku za naknadu štete na divljači na razini Federacije Bosne i Hercegovine, određuje visinu naknade štete za nezakonito ulovljenu, ubijenu, uhvaćenu ili trajno oštećenu divljač, kao i za njihovu mladunčad, te štete nastale uslijed nepropisne upotrebe sredstava za zaštitu bilja ili drugih nezakonitih postupanja.
U slučaju mrkog medvjeda (mužjaka ili ženke), naknada štete iznosi 20.000 KM, a ova naknada se isplaćuje korisniku lovišta. Ukoliko se se šteta dogodi izvan lovišta ili na području bez određenog korisnika, sredstva se uplaćuju u proračun županije.
Ako je divljač prethodno nabavljena radi naseljavanja, uz propisanu odštetu uključuje se i njezina nabavna cijena.
Odstrjel medvjeda definiran tržišnim cijenama
Zakon o lovstvu propisuje i iznimne situacije kada je odstrjel dopušten, a to je u slučaju ako od zaštićene divljači nastupi direktna opasnost po život i zdravlje ljudi, ili za državnu imovinu i za imovinu građana, a iz Uprave za šumarstvo su naveli kako o mogućnosti odstrela odlučuje federalni ministar na temelju ranije spomenutih planova.
Prema službenom Cjeniku odstrjela i upotrebe divljači u Federaciji BiH, odstrjel mrkog medvjeda definiran je po tržišnim cijenama koje variraju ovisno o težini i vrsti trofeja. Tako se osnovna cijena za odstrjel medvjeda kreće između 4.000 KM i 10.000 KM, dok dodatne trofejne vrijednosti, poput kvalitete krzna, lubanje ili izuzetne tjelesne mase, mogu dodatno povisiti iznos.
Osim cijene odstrjela, cjenik predviđa i iznose za prepariranje dijelova tijela ili izvoz trofeja, u skladu s važećim zakonskim i tržišnim standardima.
