Kada se govori o zaraznim bolestima koje već desetljećima prate život i rad stočara u Bosni i Hercegovini, bruceloza zauzima posebno mjesto.
Ona je, kažu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), jedna od najrasprostranjenijih zoonoza na prostoru zapadnog Balkana, a Zeničko-dobojski kanton (ZDK) spada u endemska područja bruceloze, te svake svake godine bilježi desetine slučajeva među ljudima i stotinama u životinjskim stadima.
I dok se u gradskim sredinama o njoj govori tek kada se pojavi alarmantna vijest, za stočare i njihove obitelji bruceloza je stalna prijetnja, često prisutna i onda kada je nisu svjesni.
Podaci INZ-a pokazuju da je tijekom 2024. godine u ZDK potvrđeno najmanje 26 slučajeva bruceloze kod ljudi.
Najviše ih je zabilježeno u Zenici, dok su manji brojevi dolazili iz Kaknja, Maglaja, Vareša, Visokog i Zavidovića.
Paralelno, laboratorijski nalazi iz veterinarskih ambulanti ukazali su na rast broja pozitivnih životinja, naročito ovaca i koza, ali i goveda.
Tijekom iste godine, evidentirano je ukupno 74 pozitivna slučaja kod životinja, a u testiranju više od 57.000 uzoraka krvi pronađeno je preko 500 seropozitivnih jedinki.
Samo u ZDK, to je značilo direktan rizik za svakodnevni život farmera i onih koji kupuju domaće mliječne proizvode na tržnicama ili u neformalnoj prodaji.
U 2025. godini, situacija se nije značajno promijenila. U prvih šest mjeseci registrirani su novi slučajevi kod ljudi, i to prema pristiglim prijava oboljenja, svi u Zenici.
Jedan slučaj je zabilježen u sječnju, te po jedan u travnju, svibnju, lipnju i srpnju. Kraj kolovoza dočekuju nas informacije o osam oboljelih životinja, na području Kaknja i Olova, a moguća su istovremeno i oboljenja ljudi na tom području.
Veterinarske službe nastavljaju s programom vakcinacije malih preživara i laboratorijskim nadzorom, ali nadležni upozoravaju da dok god postoji nesankcionisana trgovina životinjama i dok mlijeko i sir kolaju van sustava nadzora, rizik ostaje prisutan.
Bruceloza je kronična bakterijska infekcija koju izazivaju različite vrste bakterije Brucella. Kod ljudi je najčešći uzročnik Brucella melitensis, koja potiče iz koza i ovaca, ali u BiH je prisutna i Brucella abortus iz goveda.
Institut iz Zenice ističe da se čovjek može zaraziti na tri načina, konzumacijom kontaminiranih proizvoda životinjskog porijekla, direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama ili njihovim sekretima, te rjeđe udisanjem aerosola u staji.
Najrizičniji su nepasterizirano mlijeko i proizvodi od sirovog mlijeka poput mladog sira i kajmaka.
Za razliku od mesa, koje se uobičajeno termički obrađuje i time uništava bakterije, mlijeko i mliječni proizvodi često dospijevaju do potrošača u sirovom ili nedovoljno obrađenom obliku.
Upravo tu leži glavni problem: dok meso nakon kuhanja ili pečenja prestaje biti prijetnja, mlijeko koje nije prokuhano ili pasterizirano ostaje direktan prijenosnik bolesti. Zato se bruceloza u narodu nerijetko povezuje sa "mliječnim infekcijama".
Kod ljudi, bruceloza je bolest koja se može javiti pod različitim kliničkim slikama. Najčešći simptomi su povišena temperatura koja se javlja u valovima, noćno znojenje, bolovi u mišićima i zglobovima, slabost i kronični umor.
Zbog ovih nespecifičnih simptoma, bolest se često zamjenjuje s gripom ili s drugim infekcijama, pa dijagnoza kasni.
No, ukoliko se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, bruceloza može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući upale zglobova, srčane komplikacije, pa čak i trajna oštećenja nervnog sustava.
Podaci iz INZ-a naglašavaju da se bolest kod ljudi razvija postupno i često prelazi u kronični oblik, što znači da pacijenti mjesecima, pa i godinama, osjećaju posljedice jedne naizgled "blage" infekcije.
To je razlog zašto se u ZDK godinama insistira na podizanju svijesti i redovnom testiranju svih onih koji rade sa životinjama ili su izloženi mlijeku i mesu.
Za razliku od ljudi, kod životinja bruceloza najčešće izaziva reproduktivne poremećaje. Kod krava i ovaca to su pobačaji u kasnijoj fazi graviditeta, zadržavanje posteljice i upale materice.
Kod mužjaka se javljaju upale testisa, a kod obje vrste artritis i smanjenje proizvodnih sposobnosti.
Takve posljedice direktno utječu na ekonomiju domaćinstava i lokalne poljoprivrede: gubitak priplodnih grla, smanjenje proizvodnje mlijeka i mesa, kao i neizbježna eutanazija pozitivnih životinja znače financijski udar koji se ne nadoknađuje lako.
Prevencija bruceloze je složen zadatak, a ključni alat u borbi je vakcinacija životinja. Veterinarske službe u BiH redovno provode programe vakcinacije malih preživara, posebno ovaca i koza, što je do sada dalo djelimične rezultate. Institut u Zenici naglašava i važnost laboratorijske dijagnostike, svaka sumnja na infekciju zahtijeva brzu analizu krvi životinja, a pozitivna grla moraju biti uklonjena iz stada.
No, zaštita se ne svodi samo na stoku. Ljudi koji rade u bliskom kontaktu sa životinjama moraju koristiti zaštitnu opremu: rukavice, maske i zaštitne naočale.
Posebna pažnja mora se posvetiti ženama i djeci, jer je dokazano da su oni najranjiviji u slučajevima infekcije.
Edukacija stočara i potrošača ostaje jedan od ključnih zadataka. Bez svijesti o opasnostima, rizik od širenja bolesti je nemoguće u potpunosti kontrolirati.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica već godinama upozorava da je Zeničko-dobojski kanton jedan od najpogođenijih dijelova zemlje kada je u pitanju bruceloza.
Upravo pristup "One health" - jednog, jedinstvenog zdravlja najbolje se ogleda kroz problem i rješenje bruceloze.
Geografski položaj, veliki broj sela u kojima se čuvaju ovce i koze, te neformalni promet životinjama i proizvodima, stvaraju uvjete za stalno prisustvo bolesti.
Dodatan problem je što se bolest često prenosi i između županija pa stado kupljeno na tržnici u Sarajevu, Tuzli ili Banjoj Luci lako može donijeti infekciju na selo u okolini Zenice.
Bruceloza nije problem samo Bosne i Hercegovine. Ona je prisutna i u državama regije, poput Italije, Srbije, Crne Gore i Kosova, gdje se bilježe povremeni izbijanja među stočnim fondom i ljudima.
U cijeloj regiji zapadnog Balkana, ova bolest je prepoznata kao endemska i zahtijeva zajednički pristup, koordinaciju veterinarskih i zdravstvenih službi, razmjenu informacija i uvođenje jedinstvenih preventivnih mjera, piše Fena.
Upravo ovo razdoblje, kraj razdoblja gravidnosti i janjenja ovaca ozbiljna i potencijalna je opasnost za novi val obolijevanja, ne samo životinja, nego i ljudi, i to ne samo stočara, nego i onih koji konzumiraju neprerađene mliječne proizvode. Zato je oprez svih neophodan uvijek i stalno, saopćeno je iz INZ-a.
