Zbog sve češćih nestašica uvodi se europski SOS za lijekove
Pandemija korone suočila je Europu s nizom problema proizašlih iz činjenice da je "stara dama" desetljećima zdušno radila na urušavanju vlastite farmaceutske industrije oslanjajući se, poglavito kad je riječ o sirovinama, na Aziju. Koliko je to bilo kratkovidno pokazale su sve češće nestašice lijekova u zemljama EU, čak i onih osnovnih poput antibiotika.
Ne bi li se smanjila šteta i osigurala opskrba te izbjegle nestašice, Europska komisija donijela je i nedavno niz mjera pa su tako primjerice HERA (povjerenstvo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize) i EMA (Europska agencija za lijekove) utvrdili koji su to ključni antibiotici za koje se na početku zime predviđa rizik od nestašice.
Javna nabava
U najnovijoj komunikaciji, od kraja prošlog mjeseca, navedene su dodatne mjere za sprečavanje "kritičnih nestašica na razini EU" te metode koje bi trebale spriječiti i nestašice opskrbu u EU za one lijekove čija dostupnost mora biti zajamčena u svakom trenutku.
Očekuje se pokretanje Europskog dobrovoljnog mehanizma solidarnosti za lijekove putem kojeg će država članica signalizirati da joj je potreban određeni lijek, a ostale joj potom trebaju ponuditi lijekove iz svojih zaliha. Također, do kraja ove godine izradit će se popis "kritičnih lijekova", što će biti prvi korak u analizi lanca opskrbe određenim lijekovima koji će se dovršiti do kraja travnja iduće godine, a što će biti temelj za nove potrebne mjere.
Najavljena je i regulatorna fleksibilnost država članica koje će moći primijeniti izuzeća kako bi pacijenti mogli pravodobno dobiti neki lijek. Moguće će, primjerice, biti produljenje roka trajanja ili brže odobravanje alternativnih lijekova. Nove smjernice EU o javnoj nabavi trebale bi se objaviti najkasnije početkom 2024. godine, a one bi trebale jačati sigurnost opskrbe. Sljedeće zime kreće zajednička nabava antibiotika i lijekova protiv respiratornih virusa.
Namjerava se osnovati savez za kritične lijekove
Već ranije države članice, EMA i EK pokrenuli su mjere za reformu europskog farmaceutskog sektora kako bi se ublažili rizici kritičnih nestašica, i to na duge staze, a sad su slijedile nove. To podrazumijeva raznovrsnost opskrbe lijekovima uz pomoć modernizacije i povećanja njihove proizvodnje, koordinaciju javne nabave, jačanje kapaciteta proizvodnje, zajednički pristup jačanju zaliha lijekova i pomoć u iskorištavanju sredstava Unije, ali i onih nacionalnih.
Namjerava se osnovati savez za kritične lijekove, koji bi trebao početi raditi iduće godine. On bi bio stup industrijske proizvodnje u europskoj zdravstvenoj uniji, a njime će se nacionalnim tijelima, industriji, predstavnicima civilnog društva, Komisiji i agencijama EU omogućiti da na razini Unije koordiniraju djelovanje protiv nestašica lijekova i uklone slabosti u lancu opskrbe.
Budući akt
Sve to bi mogao biti temelj za neki budući akt o kritičnim lijekovima, čemu će prethoditi posebna studija za procjenu učinka koja će se pokrenuti do kraja ove godine, prenosi Jutarnji list.
Države članice bi u prvoj polovici iduće godine trebale imati zajednički strateški pristup stvaranju zaliha lijekova te mrežu međunarodnih partnera, a sve kako bi imali stalnu dostupnost sigurnih, učinkovitih i cjenovno pristupačnih lijekova za europske građane, zaključak je Europske komisije.
