Zašto je korona za neke smrtonosna, a kod nekih izaziva blage simptome?

Među brojnim izgubljenim životima zbog Covida-19 postoje neke priče koje prkose logici. Zdrave, mlade osobe u najboljim godinama podliježu virusu kao i oni u najugroženijim skupinama. Covid-19 kod nekih izaziva teško oboljenje, kod nekih samo blage ili nikakve simptome.

Kroz dvije nove studije, istraživači su identificirali presudan mehanizam imunološkog sustava koji bi mogao objasniti zašto je virus smrtonosan za neke ljude. Istraživanje također nudi prvo molekularno objašnjenje zašto virus nešto ozbiljnije utječe na muškarce u odnosu na žene.

Pročitajte još

233 nova slučaja zaraze Covidom u BiH

U oba rada navodi se da interferoni (IFN) igraju ključnu ulogu u različitim ishodima kod pacijenata s Covidom-19. IFN su proteini koje zaražene stanice proizvode kako bi pomogle zaustaviti širenje onoga što ih zaražava. Međutim, rad ovih proteina u nekim situacijama je obustavljen.

Jedna od novih studija pokazala je kako više od 10 posto zdravih ljudi koji su iskusili teške simptome Covida-19, imaju antitijela koja napadaju vlastite IFN proteine i sprječavaju ih u ispravnoj borbi protiv virusa SARS-CoV-2.

Genetičke mutacije

Druga studija promatrala je pacijente koji su bili hospitalizirani, a imali su teške simptome bolesti. Neki među njima bili su tek u 20-im godinama. Studija je otkrila da je barem još 3,5 posto genetičkih mutacija zaustavilo ispravan rad interferona.

"Ova otkrića pružaju uvjerljive dokaze da je poremećaj interferona tipa I često uzrok opasnosti po život od Covida-19", rekao je liječnik Jean-Laurent Casanova, voditelj Laboratorija za humanu genetiku infektivnih bolesti St. Giles sa Sveučilišta Rockefeller.

On smatra da bi se problemi s interferonom, barem u teoriji, mogli liječiti postojećim lijekovima i intervencijama. Casanova i njegovi kolege identificirali su antitijelo koje je pogrešno neutraliziralo jedan ili više vlastitih IFN proteina u tijelu u najmanje 101 od 987 pacijenata s Covidom-19 koje su testirali (10,2 posto).

Ovo nije prvi put da imunološki sustav sam sebe sabotira i zaustavlja interferone da pravilno rade svoj posao. Neke bakterijske infekcije, poput onih uzrokovanih vrstama stafilokoka, često se povećavaju kada se proizvodnja antitijela u tijelu okrene protiv vlastite obrane interferona.

Ova samosabotaža zabilježena je kod osoba liječenih interferonom zbog infekcija poput hepatitisa, kao i kod žena koje boluju od autoimune bolesti lupus.

Ovo otkriće moglo bi omogućiti bolju identifikaciju tko je u našoj zajednici najugroženiji, a na neki način objašnjava još jednu zbunjujuću misteriju koronavirusa.

Zašto više napada muškarce?

"Zanimljivo je da je 94 posto pacijenata s tim neutralizirajućim auto-antitijelima bilo muškog spola, što može objasniti zašto se teški simptomi Covida više pojavljuju kod muškaraca", rekao je StuartTangye, voditelj oceanijskog čvora koji se bavi istraživanjem Covida.

Drugo istraživanje otkrilo je da bi geni samih proteina interferona također mogli raditi protiv interesa tijela.

Usporedba gena 659 bolesnika kod kojih se razvio teški slučaj Covida s 534 osobe s asimptomatskim ili benignim infekcijama rezultirala je identifikacijom 13 abnormalnosti u sekvencama za koje je poznato da su sastavni dio IFN-ovog protuupalnog djelovanja.

Ove mutacije primijećene su samo kod 23 pacijenta ili oko 3,5 posto skupine, ali istraživanje snažno dokazuje da bi čak i u ovom malom dijelu populacije moglo doći do smrtnog ishoda kod inače zdravih pacijenata.

"Način na koji SARS-CoV-2 različito utječe na ljude bio je zbunjujući. Virus može izazvati infekciju bez simptoma i tiho nestati, ili može ubiti za nekoliko dana", kaže medicinski genetičar John Christodoulo s Dječjeg istraživačkog instituta Murdoch u Australiji.

Ove dvije studije pojašnjavaju kako Covid-19 napada i uništava pojedine pacijente, ali ostalo je još puno misterija kada je riječ o pandemijskom virusu, piše Science alert, prenosi N1.