Više je rizičnih skupina za razvoj toplotne bolesti

Naše tijelo u normalnim uvjetima rashlađuje se putem znojenja. U toku izlaganja povećanim temperaturama okoline, posebno kad je vlažnost zraka povećana, znojenje nije dovoljno da bi rashladilo naš organizam. U uvjetima izlaganja povećanim temperaturama okoline, temperatura tijela se može povećati zbog zagrijavanja do opasnog nivoa koje može dovesti do takozvane toplotne bolesti.

Toplotna bolest se razvija u situacijama produženog boravka i izlaganja povišenoj temperaturi zraka. Fizička aktivnost i fizički rad pod takvim uvjetima su najčešći razlozi razvoja toplotne bolesti. Starije osobe, djeca, osobe s kroničnim bolestima i pretile osobe su posebno izložene riziku za razvoj toplotne bolesti.

Po život opasno stanje

Važno je znati da uzimanje određenih lijekova, kao što su lijekovi za izmokravanje, i konzumacija alkohola u takvim uvjetima povećavaju rizik za razvoj simptoma.

Toplotni udar je po život opasno stanje gdje se temperatura tijela poveća do 41 stupanj Celzijusa u toku kratkog perioda. Simptomi toplotnog udara su suha koža, ubrzani puls, mučnina, povraćanje, vrtoglavica, konfuzno stanje, te gubitak svijesti. Pojava tih simptoma je alarmantna i zahtjeva intervenciju hitne zdravstvene pomoći.

Toplotna iscrpljenost je stanje koja se razvija nakon nekoliko dana izloženosti povišenoj temperaturi u okolini, bez adekvatnog unosa tekućine. Simptomi toplotne iscrpljenosti uključuju pretjerano znojenje, povećani i slabo opipljivi puls i ubrzano disanje. Ako se to stanje ne tretira i nastavi se izlaganje toploti i povećanoj temperaturi okoliša, dolazi do progresije i razvoja toplotnog udara.

Toplotni grčevi su najblaži stadiji toplotne bolesti. Simptomi obično uključuju grčenje mišića u toku povećane fizičke aktivnosti najčešće u predjelu ruku i nogu, nekad i u predjelu stomačnih mišića.

Prepoznavanje simptoma

''Prepoznavanje simptoma toplotne bolesti je jako važno. Ako smatrate da osoba razvija simptome navedenih poremećaja preporučuju se određeni koraci prve pomoći. Osobu premjestiti u hladnu prostoriju ili mjesto i položiti u horizontalni položaj. Podići glavu osobe pod uglom od 30 cm. Staviti hladne i mokre obloge ili čak direktno hladnu vodu na kožu osobe, u predjelu vrata, prepona i pazuha. Koristiti rashladne ventilatore da bi se smanjila temperatura tijela.

Ako je osoba svjesna, pokušajte hidraciju tako što ćete ugroženoj osobi dati da polako pije hladnu tekućinu, koju možete napraviti i kod kuće. U litru vode dodati 6 grama soli (kafenu kašikicu) i tu tekućinu davati ugroženoj osobi postepeno, oko 120 mililitara svakih 15 minuta. Ako niste u stanju napraviti tu tekućinu, hladna voda je dovoljna. Za mišićne grčeve uz hidraciju se preporučuje blaga masaža mišića, koji su u grču dok se mišići koji su zahvaćeni ne opuste.

Ako osoba pokazuje znakove šoka, nizak pritisak, plavičaste usne ili vrhove prstiju, konfuziju, smanjenu svijest ili čak gubitak svijesti, potrebno je pozvati hitnu službu - savjetuje prof. dr. Vedka Begović.

Osobi, za koju mislite da ima toplotni udar, ne davati aspirin ili acetaminofen niti pića koja sadrže alkohol ili kofein.

Nemojte koristiti alkohol

Nemojte koristiti alkohol, na koži osobe se sa simptomima toplotne bolesti. Ako osoba povraća ili nije pri svijesti, ne dajte ništa na usta. Ne oklijevajte pozvati hitnu pomoć, ako primijetite da osoba koja je izložena ekstremno visokim temperaturama okoliša razvija simptome poput visoke tjelesne temperature (od 40 stupnjeva Celzija), iritabilnost, zbunjenost, mišićne grčeve, posebno poremećaj svijesti.

U preporukama za prevenciju toplotne bolesti navodi se da uvijek treba informirati koju temperaturu zraka treba očekivati u toku dana i na otvorenom. Osigurati dovoljnu količinu tekućine za piće prije fizičke aktivnosti u toku toplih dana. Uvijek provjeriti da li mjesto gdje ćete boraviti, ima dovoljno hlada gdje ćete se moći skloniti od ekstremne toplote.

''Informirate se o prvim i teškim simptomima toplotne bolesti. Obucite se lagano, odjeća da bude svijetle boje. Odmarajte se često u hladu, po potrebi. Piti dovoljno tekućine prije, u toku i nakon fizičke aktivnosti. Posebnu pažnju posvetiti djeci, pretilim i starijim osobama jer su rizična skupina za razvoj toplotne bolesti. Isto tako i osobama koje uzimaju određene lijekove koji mogu nepovoljno utjecati na termoregulaciju tijela u uvjetima izlaganja pretjeranoj toploti okoline. Ako ulazite u prijevozno sredstvo, automobil, ako je moguće rashladiti se prije ulaska. Nikad nemojte ostaviti dijete da sjedi u automobilu, izloženom suncu i visokoj temperaturi, čak i ako su prozori otvoreni'', navodi prof. dr. Vedka Begović, u tekstu na Portalu Znanjem do zdravlja.