Virus zapadnog Nila širi se Europom, stručnjaci pozivaju na oprez

Najsmrtonosnije životinje na svijetu su komarci. Dokazuju to posljednjih tjedana i stotine slučajeva zaraze virusom zapadnog Nila diljem južne Europe.

Samo u Grčkoj je od početka godine preminulo 13 osoba od tog virusa, zbog čega je Svjetska zdravstvena organizacija pozvala na povećanu budnost.

Zbog velikih suša nema poplavnih komaraca, a i onih gradskih je manje, prenosi HRT. 

Makedonija, Grčka, Srbija...

"Trenutačno smo jako raspoloženi što nema komaraca, ali mogu vam reći jednu stvar da su u Osijeku uspjeli to riješiti. Bili smo u Istri na ljetovanju i ondje su nas izboli više nego u Osijeku za cijeli mjesec", kazao je Tomislav Čičak.

"Ima ih puno manje nego prije, to je istina, par komada me je ugrizlo ovo ljeto, ali to je to. Inače, bude teško s komarcima, ali sada je super", rekao je Toni Aničić.

No Europa posljednjih tjedana vodi bitku s virusom koji na čovjeka prenosi obični i tigrasti komarac.

"Virus Zapadnog Nila potječe iz Afrike, iz doline Nila, i putuje, odnosno glavni domaćin su mu ptice, u njima se replicira i s pticama, virus migrira u Europu tijekom ljetnih mjeseci", objasnio je Goran Vignjević s Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

"Imate epidemiju u Makedoniji, imate jednu veliku epidemiju u Grčkoj, naravno i južna Srbija i dio Srbije, morate znati da nadzor komaraca u tim državama nije uspostavljen ovako kao kod nas. Ja mislim da ovo što mi radimo je zaista jedan vrhunski način kontroliranja", naglašava Dubravka Vuković, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije.

Ustajala voda 

Simptomi bolesti slični su virozi ili gripi, u težim slučajevima mogu biti i smrtonosni.

"Neuroinvazivni oblik je onaj koji izaziva meningitis, meningoencefalitis i koji je u stvari opasan za život, prošle godine je bio samo jedan", dodala je.

Ove godine nema nijednog.

Ali treba biti na oprezu jer broj invazivnih vrsta raste i u Hrvatskoj.

"Glavni uzrok naseljavanja novih invazivnih vrsta je upravo promjena klime koja je sada ovdje normalna. Njima je postala povoljna za njihov razvoj. Dok smo imali hladne zime, prije tridesetak godina, obitavanje tigrastog komarca je bilo nemoguće", naglašava Branimir Kutuzović Hackenberger s Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

"Gdje god se zadrži kišnica, voda za zalijevanje ili nekakvi ispusti, gdje god ima vode, oni se mogu izleći", istaknuo je Vignjević.

Pa stoga ustajalu vodu nikako ne treba ostavljati kako ih, nesvjesno, ne bismo uzgajali u vlastitom dvorištu.