BiH još nije odlučila od kojeg proizvođača će naručiti cjepivo

Bosna i Hercegovina još uvijek nije odabrala kompaniju od koje će naručiti potencijalna cjepiva za COVID-19, doznaje Bljesak.info iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

BiH je naručila 1.232.000 doza potencijalnog cjepiva za 20% populacije uz sveobuhvatni prosjek cijena po dozi od 10,55 USD.

U porotofoliju cjepiva zasnovana na mRNA platformi

''U skladu sa naručenih 1.232.000 doza potencijalne cjepiva, Ministarstvo civilnih poslova BiH je u završnoj fazi odabira kompanije koja će izvršiti usluge skladištenja i transporta cjepiva u BiH'', rečeno je za naš portal iz Ministarstva civilnih poslova koje napominje da je izuzetno bitno da je Bosna i Hercegovina dio COVAX mehanizama koji je kontroliran od strane SZO, GAVI i CEPI.

Također, kako su pojasnili Ministarstvo civilnih poslova BiH, slijedeći instrukcije nadležnih zdravstvenih institucija, potvrdilo je spremnost Bosne i Hercegovine da se u portofolio COVAX inicijative uvrste, između ostalih,  i cjepiva zasnovana na mRNA platformi (Pfizer, Moderna...)

''Vodeći računa o izuzetno zahtjevnom temperaturnom režimu Pfizerova cjepiva Ministarstvo civilnih poslova BiH će slijedeći potrebu multisektorskog pristupa ovoj i svim nadolazećim aktivnostima u sklopu COVAX inicijative, održati HITAN i zajednički sastanak sljedećih institucija: UNICEF; Svjetska zdravstvena organizacija/Ured u BiH; Svjetska banka Federalno ministarstvo zdravstva / Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH; Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske / Institut za javno zdravstvo Republike Srpske; Odjel za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta BiH; Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH; Međunarodni aerodrom Sarajevo; Kompanija skladištar i distributer'', rekli su iz ovog ministarstva.

Prvo provjera Agencije za lijekove BiH

Pojasnili su da će zaključci sa sastanaka biti u direktnoj vezi sa svim budućim aktivnostima u sklopu COVAX inicijative kojima će se težiti optimalnoj mjeri koja se sa jedne strane odnosi na potrebu dolaska cjepiva u BiH kao jednog od glavnih alata u borbi protiv COVID-19 zaraznog oboljenja, a s druge strane potrebe za pravilnim, potrebnim i mogućim procedurama ulaska, skladištenja i transporta cjepiva u BiH.

''Ministarstvo civilnih poslova BiH posebno naglašava da se vakcine zasnovane na mRNA platformi ne odnose isključivo na Pfizer cjepiva. Pfizer cjepivo i cjepiva svih ostalih proizvođača prvo moraju da dobiju odobrenje Savezne agencije za hranu i lijekove. Nakon toga ona treba dobiti odobrenje Europske agencije za lijekove, i kada to prođe onda može biti  primjenjivana u zemljama EU'', rekli su za Bljesak.info, dodajući da u svakoj od zemlja, cjepivo mora proći i provjere domaće regulatorne agencije, u našem slučaju Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Mogućnost proširenja

BiH je od COVAX-a zatražila mogućnost proširenja iskazanih potreba.

Podsjetimo, ugovor između Bosne i Hercegovine i Globalnog saveza za cjepiva o nabavi cjepiva za stanovnike BiH.

Temeljem istog principa potpisan je i Sporazum o zajedničkoj javnoj nabavi medicinskih protumjera, priopćeno je iz Ministarstva Civilnih poslova, koje je sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Federalnim ministarstvom zdravstva i Odjelom za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta usuglasilo međusobna prava i obveze u svezi nabave cjepiva putem mehanizma za globalni pristup cjepivu za sprječavanje COVID-19 i zajedničke javne nabave medicinskih protumjera.

Bosna i Hercegovina se potpisivanjem ugovora sa Globalnom alijansom za cjepiva ubilježila da će među prvim zemljama u svijetu dobiti cjepiva protiv COVID – 19.

Inače, znanstvenici u cijelom svijetu rade na razvijanju djelotvornog i sigurnog cjepiva protiv virusa SARS-CoV-2, koji je izazvao pandemiju. Dokle su stigli, kako teku testne faze i kada će stići cjepivo, pokušao je ranije otkriti DW.

Dokle su znanstvenici stigli u razvitku i testiranju cjepiva?

Znanstvenici trenutno testiraju više od 50 kandidata za cjepivo u kliničkim studijama. Ali ni jedno još nije dobilo odobrenje za korištenje. Puno više kandidata za cjepivo trenutno se nalazi u pretkliničkoj fazi, a to znači da se djelotvornost cjepiva testira na životinjama.

Kliničke faze koje slijede nakon toga razlikuju se, među ostalim, po svom obujmu.

U prvoj fazi se cjepivo testira na malim skupinama pacijenata.

U drugoj fazi se cjepivo testira na nešto većim skupinama s najmanje 100 osoba pri čemu se osobito vodi računa o ranijim bolestima ili starosnoj dobi pacijenata.

U trećoj fazi se cjepivo testira na najmanje 1.000 pacijenata pri čemu se osobito gleda na njegovu djelotvornost i sigurnost.

Neka poduzeća kao primjerice BioNTech i Pfizer ili Sinovac svoje kandidate za cjepivo testiraju paralelno u više testova: na različitim starosnim dobima ili s različitim doziranjima i načinom primjene.

Kad kliničke faze budu uspješno završene poduzeće može formalno zatražiti dopuštenje za korištenje cjepiva.

Što se događa kad neko cjepivo dobije dopuštenje za korištenje?

I kad neko cjepivo dobije dopuštenje za korištenje ne znači da odmah svi mogu biti cijepljeni. Najprije treba proizvesti velike količine cjepiva. Onda se logističari moraju pobrinuti da cjepivo dostave tamo gdje je potrebno – a društvo mora odgovoriti i na etička pitanja, primjerice kako će cjepivo biti dijeljeno i tko će imati prednost kod cijepljenja.

Na kraju svaki pojedinac odlučuje hoće li se cijepiti. Jedno ispitivanje na više od 13.000 ljudi u 35 zemalja koje su najteže pogođene COVID-om 19 pokazalo je da bi se većina ljudi odlučila za cijepljenje ako bi cjepivo bilo sigurno i djelotvorno.

Kad možemo računati s cjepivom protiv COVID-a 19?

Obično razvitak djelotvornog i sigurnog cjepiva traje više godina. Potraga za cjepivom protiv HIV-a traje već od početka 1980-ih godina, ali dosad bez uspjeha.

Prosječno razvitak cjepiva traje 10 do 12 godina. U slučaju COVID-a 19 znanstvenici ulažu velike napore kako bi skratili to vrijeme. Ipak, unatoč velikoj potrebi za pronalaskom cjepiva kompromisi kad je u pitanju sigurnosti cjepiva su nedopustivi, naglašavaju i znanstvenici koji na tomu rade i Svjetska zdravstvena organizacija WHO.

Za sadašnju kliničku fazu znanstvenici računaju da će trajati oko 17 mjeseci. A to je tek početak. Jer, klinička faza mora biti uspješno završena. Nakon dopuštenja korištenja i proizvodnje cjepiva slijedi četvrta faza u kojoj znanstvenici i dalje promatraju cijepljene pacijente.

Kakvi tipovi cjepiva se trenutno razvijaju?

Trenutno znanstvenici razvijaju deset različitih tipova cjepiva protiv COVID-a 19.

Većina kandidata za cjepivo zasniva se na proteinskoj osnovi. Umjesto da se potpuni patogeni virus upotrebljava za cjepivo znanstvenici rade na samo jednom dijelu virusa – u ovom slučaju na jednom proteinu koji se pojavljuje u virusnoj ovojnici, piše DW.

Taj protein se daje pacijentima u velikoj dozi s ciljem izazivanja brze i jake reakcije imunosnog sustava – u nadi da će se imunosni sustav ubuduće „sjećati“ toga proteina i pokrenuti podjednako snažnu obranu ako dođe u kontakt sa stvarnim virusom. Na ovakav način funkcioniraju primjerice cjepiva protiv hepatitisa B i humanog papilomavirusa HPV-a.

Pročitajte još

WHO okreće priču: Gomilanje cjepiva će produžiti pandemiju

U vezi s COVID-om 19 kandidati za cjepivo ove vrste testirani su dosad samo u prvoj i drugoj kliničkoj fazi, a još nisu dospjeli do treće kliničke faze (testiranja na više od 1.000 ljudi).

Do treće faze su dospjele samo tri vrste cjepiva i te vrste zasad najviše obećavaju: nereplicirajući viralni vektori, neaktivirani virusi i cjepiva na osnovi ribonukleinske kiseline.

Tko radi na razvijanju cjepiva protiv COVID-a 19?

Trenutno više od stotinu timova znanstvenika u cijelom svijetu radi na razvijanju cjepiva protiv COVID-a 19. Dosad je deset timova razvilo kandidata za cjepivo do treće kliničke faze testiranja.

Pritom se posebno ističe pet timova jer već provode opsežne kliničke testove.

Belgijsko poduzeće Jannsen Pharmaceutical Companies trenutno provodi testove svoga kandidata za cjepivo na oko 90.000 ljudi u SAD-u, Argentini, Brazilu, Kolumbiji i Belgiji. Radi se o cjepivu zasnovanom na nereplicirajućem viralnom vektoru.

Na istom principu se zasniva i kandidat za cjepivo na kojem u javno-privatnom partnerstvu rade Sveučilište u Oxfordu i britansko poduzeće AstraZeneca, koji svoje potencijalno cjepivo testiraju na oko 60.000 ljudi u SAD-u, Čileu, Peruu i Velikoj Britaniji.

Kinesko poduzeće Sinopharm radi u različitim konstelacijama s institutima u Pekingu i Wuhanu. Oni svoje „neaktivirano" cjepivo testiraju na oko 55.000 ljudi u Bahreinu, Jordanu, Egiptu, Maroku, Argentini i Peruu.

Drukčije je koncipiran kandidat za cjepivo njemačkog poduzeća BioNTech. Ono je zasnovano na ribonukleinskoj kiselini i trenutno se testira na oko 44.000 ljudi, među ostalim u SAD-u, Argentini i Brazilu.

Tim kineskog poduzeća CanSino trenutno svoga kandidata za cjepivo testira na oko 41.000 ljudi u Pakistanu.