Umor i iscrpljenost u vrijeme izolacije mogu biti psihološke prirode

Brojni su razlozi zbog kojih se u vrijeme izolacije, premda ste po čitav dan kod kuće i fizički ne odlazite na posao, možete osjećati umorno, iscrpljeno ili se borite s nesanicom.

Istraživanja pokazuju da uzrok umora ne mora biti samo fizičke prirode. On je nerijetko posljedica raznih psiholoških stanja, poput stresa i anksioznosti. U aktualnoj situaciji problem bi mogla biti upravo svakodnevna monotonija ili neželjena promjena rutine, piše ScienceAlert.

Osjećaj umora psiholozi povezuju s mentalnim opterećenjem povezanim s covidom-19. Podsjećaju da umor može imati fizičke i psihološke uzroke, piše Hina.

Dr. Sarita Robinson, profesorica psihologije na sveučilištu u Lancashireu kaže da je sasvim normalno ako zamijetite manjak energije i kada ne radite ništa. Što manje radite, osjećate se još umornije, zbog čega radite još manje te se na kraju vrtite u začaranom krugu.

Faze prilagodbe

Ako proučite velike životne promjene, poput primjerice one kroz koju prolazi student koji je upisao fakultet u drugome gradu ili promjene što ih proživljavaju ljudi koji su preselili u drugu državu, zamijetit ćete da im je svima zajedničko razdoblje prilagodbe i prijelaza na novo, kaže Robinson. Za to je potreban određen vremenski period, a prilagodba se događa u fazama.

U prvome tjednu prilagodbe odstupate od dosadašnjeg načina života i rada i uspostavljate nove interakcije. To se obično postiže četvrtog ili petog dana, nakon čega život postaje smireniji i predvidljiviji.

U prvim tjednima izolacije većina ljudi može biti lošeg raspoloženja. Riječ je o uobičajenoj fazi prilagodbe. Ne treba previše brinuti jer će ona proći i većina ljudi već idući tjedan osjećat će se bolje.

Potpuna funkcionalna prilagodba na nov način života obično se događa nakon tri mjeseca. No postoji razdoblje koje obično nastupa tri tjedna nakon velikih životnih promjena, kada pojedinci mogu osjećati sjetu i tjeskobu. Zabrinuti se treba ako takvo stanje potraje. U tom se slučaju za pomoć treba obratiti stručnjaku. No pošto prođe i ova faza, takvi se osjećaji više ne vraćaju.

Svakodnevne zadaće i fizička aktivnost

Da biste izbjegli pad u apatiju i osjećaj nemotiviranosti, zadajte sebi svakodnevne zadaće.

Stručnjaci predlažu bilo kakvu fizičku aktivnost jer, ako niste fizički aktivni, u vašu krv stiže manje kisika zbog čega se razina umora povećava. Zbog toga možete biti tjeskobni ili nervozni.

Psihološki uzrok umora može biti i tjeskoba. Pandemija je učinila ljude zbunjenima i nesigurnima i ulila im osjećaj strepnje. Svi ti osjećaji mogu dovesti do loše kvalitete sna, čija su posljedica umor i anksioznost.

Ako vam nedostaje fizičke aktivnosti i većinu vremena provodite u istoj poziciji, sjedećoj ili ležećoj, organizmu se smanjuje mogućnost udisanja kisika te dolazi do pada razine energije i motivacije.

Da biste to izbjegli pokušajte svakodnevno vježbati, istežite se ili jednostavno hodajte po stanu.

Radite li od kuće, pauzirajte kako biste se istegnuli. Umjesto gledanja televizije, radite nešto što će stimulirati vaš mozak, primjerice, rješavajte križaljke ili mobitelom razgovarajte s prijateljima, piše Hina.

Važno je jesti više voća i unositi dovoljne količine vode u organizam. Hidratacija ima veliku ulogu u radu mozga kao i u podizanju razine energije.

Planirajte unaprijed i postavite ciljeve. Zamislite kako će izgledati dan kada će mjere izolacije prestati i u tomu pokušajte pronaći nešto pozitivno.