Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, 1. prosinca, podsjeća da borba protiv HIV-a nije samo medicinsko, već i društveno pitanje. Uklanjanje stigme, omogućavanje pristupa testiranju i terapiji te točne informacije najvažniji su koraci u zaštiti zdravlja pojedinaca i zajednice. Poruka ostaje jasna – testiraj se, informiraj se i štiti sebe i druge!
Na Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a, 1. prosinca, besplatno testiranje na HIV te hepatitis B i C bit će upriličeno na 18 lokacija u 12 gradova Bosne i Hercegovine (Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci, Mostaru, Zenici, Travniku, Livnu, Doboju, Bijeljini, Prijedoru, Zvorniku i Trebinju).
Ta aktivnost bit će realizirana uz podršku Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS), "AIDS Healthcare Foundation", "Medicopharmacia" i "Lenis".
Prema podacima Zajedničkog programa Ujedinjenih naroda za HIV i AIDS (UNAIDS) i Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu danas živi oko 39 milijuna ljudi s HIV-om.
Godišnje se bilježi više od 1,3 milijuna novih infekcija, dok oko 630.000 osoba umire od bolesti povezanih s AIDS-om.
Epidemija ostaje neravnomjerno raspoređena – oko 65 posto svih osoba koje žive s HIV-om nalazi se u subsaharskoj Africi, regiji s najvećom incidencijom, gdje pojedine zemlje južne Afrike bilježe prevalenciju i više od 20 posto u općoj populaciji.
Iako globalni podaci pokazuju pad novih infekcija u posljednjem desetljeću, HIV i dalje predstavlja značajan javnozdravstveni izazov, posebno u populacijama s otežanim pristupom zdravstvenim uslugama i izraženom društvenom stigmatizacijom.
Procjenjuje se da u BiH živi oko 450 do 500 osoba s HIV-om, a svake godine registrira se 20 do 30 novih slučajeva.
Kako naglašava profesor dr. Rusmir Baljić iz Asocijacije infektologa u BiH, najveći broj novodijagnosticiranih osoba su muškarci u dobi od 25 do 45 godina, pri čemu se infekcija dominantno prenosi spolnim putem, posebno među MSM populacijom (muškarci koji imaju seksualne odnose s muškarcima).
Iako je antiretrovirusna terapija dostupna i učinkovita, izazov ostaje kasna dijagnoza, s obzirom na to da se značajan dio osoba prvi put javlja liječniku u uznapredovaloj fazi bolesti.
"Upravo zato je ključna uloga testiranja. HIV infekcija u ranim fazama najčešće nema simptome, a osoba može godinama biti nesvjesno inficirana", kazao je prof. dr. Baljić.
Rana dijagnoza omogućava pravovremeno započinjanje terapije, bolji klinički ishod i značajno smanjenje mogućnosti prenošenja virusa.
Zahvaljujući suvremenoj terapiji, osobe koje redovito uzimaju lijekove mogu postići nedetektabilno virusno opterećenje, što znači da ne prenose HIV spolnim putem.
Testiranje se preporučuje svim odraslim osobama barem jednom u životu, dok se osobama koje pripadaju rizičnim skupinama savjetuje redovitija kontrola. To uključuje osobe s više seksualnih partnera, MSM populaciju, seksualne radnike, trudnice, partnere osoba koje žive s HIV-om i sve koji smatraju da su možda bili izloženi riziku.
