Svakodnevna fizička aktivnost ima brojne zdravstvene prednosti

Svjetski dan kretanja za zdravlje obilježava se danas. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva, promovira zdrave stilove života i navodi redovnu fizičku aktivnost kao jedan od najvažnijih preduvjeta dobrog zdravlja.

Još 2003. godine WHO je pokrenuo inicijativu da se 10. svibnja, na državnoj razini, provode aktivnosti kojima se promovira redovna fizička aktivnost.

Taj dan je poznat kao Međunarodni dan fizičke aktivnosti, odnosno Dan kretanja za zdravlje (Move for Health Day), a odnosi se na provođenje fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta bez obzira na sadržaj, mjesto i vrijeme izvođenja, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Pročitajte još

Upoznajte mostarske efendije koji trče polumaratone: Treniramo između vaktova

Osnovni cilj je podizanje svijesti javnosti o važnosti i prednostima redovne fizičke aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja.

Fizička neaktivnost uz nepravilnu prehranu predstavlja sve veći problem današnjice i rizik za razvoj prekomjerne tjelesne mase i pretilosti, koje su značajan rizik za razvoj danas vodećih hroničnih nezaraznih bolesti, poput bolesti srca i krvnih sudova, kronične opstruktivne bolesti pluća, dijabetesa tipa 2, mentalnih poremećaja i nekih vrsta karcinoma.

Redovna fizička aktivnost kod djece i omladine od velikog je značaja za njihov rast i razvoj, a usvojena navika redovne fizičke aktivnosti u ranom djetinjstvu ostaje i u odrasloj dobi.

Svakodnevna aktivnosti je zdrava

Svakodnevna fizička aktivnost ima brojne zdravstvene prednosti. Ona poboljšava funkciju srčanog i dišnog sustava, spriječava i/ili odgađa pojavu povišenog krvnog pritiska, a kod osoba koje boluju, pomaže u održavanju vrijednosti krvnog pritiska u poželjnim granicama, snižava razinu šećera u krvi, snižava razinu kolesterola i lipida u krvi, pomaže u regulaciji tjelesne težine, poboljšava raspoloženje, stvara osjećaj zadovoljstva, smanjuje stres, omogućava bolji san.

U mlađoj dobi poboljšava mineralizaciju kostiju, te smanjuje rizik od nastanka osteoporoze i prijeloma u starijoj dobi, pozitivno utiče na mišiće i zglobove, te poboljšava i regulira probavu.

Preporuke WHO-a za fizičku aktivnost su podijeljene u četiri grupe - za malu djecu, mlade, punoljetne i starije osobe, kažu u INZ-u.

Preporuke

Djeca mlađa od pet godina trebaju fizičku aktivnost poticati od rođenja, posebno kroz igru na podu i u sigurnom okruženju (npr. puzanje, hodanje, trčanje penjanje, bacanje i hvatanje, valjanje, dizanje i sl.). Djeci ove dobne skupine ograničiti vrijeme provedeno sjedeći, a to isto vrijeme provesti u aktivnoj igri i kretanju i to minimalno 180 minuta dnevno.

Djeca i adolescenti od pet do 17 godina trebaju svakodnevno provoditi minimalno 60 minuta fizičke aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta (brzi hod, trčanje, ples, sport, vožnja bicikla, preskakanje užeta i sl.). Najmanje tri puta tjedno trebalo bi uključiti aktivnosti koje jačaju mišiće i kosti (npr. vježbe s elastičnom gumom ili bučicama, vježbe s vlastitom težinom, čučnjevi, "plank" izdržaji i slično).

Za odrasle u dobi od 18 do 64 godine preporuka je minimalno 30 minuta svakodnevne fizičke aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta (kućanski poslovi, brzi hod, trčanje, planinarenje, biciklizam i sl.). Sve odrasle osobe trebaju što više smanjiti količinu vremena provedenog sjedeći (kad god je moguće, pješačiti do radnog mjesta ili se voziti biciklom, na radnom mjestu povremeno ustati, istegnuti se, prošetati i sl.). Najmanje dva puta tjedno trebalo bi uključiti aktivnosti koje jačaju mišiće i kosti uključujući glavne mišićne skupine.

Stariji od 64 godine trebaju minimalno 30 minuta aktivnosti kroz najmanje pet dana tjedno (kućanski poslovi, pješačenje, vožnja bicikla, plivanje, održavanje bašte i cvjetnjaka i sl.). Starijim osobama savjetuju se aktivnosti koje uključuju velike mišićne grupe (npr. noge), a intenzitet koji se preporučuje za ovu dobnu skupinu je uglavnom umjeren, a može biti i viši, ovisno o zdravstvenom stanju i kondiciji pojedinca. Starije osobe bi trebale izbjegavati visoko intenzivne aktivnosti koje prekomjerno naprežu zglobove, mišiće i ligamente zbog opasnosti od ozljeda.

Svaka fizička aktivnost mora biti u skladu sa zdravstvenim stanjem i funkcionalnim sposobnostima svakog pojedinca, kako bi se provodila na siguran način, priopćeno je INZ-a.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica poziva građane svih dobnih skupina da smanje svoje "sjedilački" provedeno vrijeme i u svakodnevnicu uključe više fizičke aktivnosti te tako učine veliki korak prema očuvanju i unapređenju vlastitog zdravlja.