Stručni skup u Mostaru: Antibiotik kojim ćemo spasiti život danas imamo, ali sutra ga možda nećemo imati

Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišna klinička bolnica Mostar – Klinika za infektologiju u cilju obilježavanja svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji, organizirali su znanstveno – stručni skup pod nazivom ''Vodeći problem medicine 21. stoljeća – antimikrobna rezistencija''.

Ovaj skup okupio je stručnjake iz područja mikrobiologije, epidemiologije, veterinarske medicine, pulmologije, obiteljske medicine, pedijatrije, farmakologije, farmacije te ostalih srodnih medicinskih disciplina.

Također, cilj znanstveno – stručnog skupa je prikazati najnovije epidemiološke trendove antimikrobne rezistencije, mogućnosti prevencije iste te istaknuti važnost racionalne uporabe antibiotika.

''To je problem globalni kojim se cijeli svijet sudara već dugo i evo, mi smo prepoznali da je problem, borit ćemo se s njim na najvećem mogućem nivou i u okviru naših mogućnosti. U našoj bolnici imamo izvrsnu ekipu, zbilja rade dobro, a s druge strane mi smo tehnološki opremljeni za sve ono što imaju i drugi u svijetu. Ja sam kirurg, pa mi često imamo problem s infekcijama i rezistencijama i onda svi oni koji dolaze u bolnicu imaju takav problem i strah od toga'', rekao je u uvodnom izlaganju ravnatelj Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, profesor dr. Ante Kvesić.

Tiha pandemija 21. stoljeća

Predstojnica Klinike za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, ujedno i predsjednica Organizacijskog odbora ovog simpozija, profesorica doktorica Svjetlana Grgić istaknula je kako je antimikrobne rezistencija globalni problem, koji predstavlja tihu pandemiju 21. stoljeća i na žalost, evo brzorastući problem.

''Svjetska zdravstvena organizacija je još 2011. prepoznala ovaj problem da će ići ovako progresivno. Stoga je već tada napravila akcijske planove u borbi protiv antimikrobne rezistencije. I svake godine imamo tjedan kojim se obilježava svjesnost o antibioticima. Stoga, evo i mi ove godine obilježavamo na Medicinskom fakultetu zajedno sa Sveučilišnom kliničkom bolnicom u našoj županiji svjesnost o antibioticima. Svake godine Svjetska zdravstvena organizacija ima temu kojom pokušava promovirati važnost, a ove godine je tema Svjetske zdravstvene organizacije educirajmo, djelujemo i zagovaramo svjesnost u borbi protiv antimikrobne rezistencije'', navela je.

Pri Medicinskom fakultetu djeluje Centar za stalno medicinsko usavršavanje čija je osnovna svrha, kako je navela Grgić, osiguranje kontinuirane profesionalne edukacije medicinskih djelatnika na poslijediplomskoj razini.

''Studenti medicine tijekom studija medicine stječu osnovna znanja i vještine koja ih osposobljavaju za rad u općoj praksi. No, međutim, stjecanje diplome je tek prvi korak u kontinuiranoj edukaciji i upravo Medicinski fakultet u suradnji sa Sveučilišnom kliničkom bolnicom u Mostaru ima ključnu ulogu u osiguravanju edukacije takve vrste. Svi znamo da je medicina vrlo kompleksno područje koje se ubrzano i dinamično razvija i stjecanje novih znanja razvoj dijagnostičkih i terapijskih metoda je toliko brz da jednostavno mi svako malo moramo, dužnost nam je organizirati simpozije ovakve vrste. Ono što bih još želio naglasiti, mi naglasak stavljamo na interdisciplinarnost, pa je tako i s ovim simpozijem o antimikrobnoj rezistenciji, rekao bih jednoj od najvažnijih tema 21.stoljeća u suvremenoj medicini. Naime, mi jednostavno želimo povezati kako sekundarne i tercijarne zdravstvenu zaštitu, tako i primarnu zdravstvenu zaštitu, javno zdravstvo, dakle medicinske djelatnike u svim tim granama medicine kako bismo ishodili najbolja rješenja. Isto tako, naglasak stavljamo na dijalog, na raspravu, jer upravo na taj na takav način medicinski djelatnici zapravo mogu najbolje liječiti'', rekao je dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru profesor dr. Ivan Ćavar.

Koliko antibiotika koristimo?

Na upit koliko se kod nas koristi antibiotika i postoji li neka statistika vezano za SKB Mostar navedeno je kako se ta brojka zadržava unutar ustanova, no otkriveni su neki podaci na svjetskoj razini.

''Svjetska zdravstvena organizacija navodi da se preko milijardu i pol eura godišnje troši na potrošnju antibiotika. Isto tako, procjena je da će do 2050. godine biti 3 trilijuna američkih dolara potrošene na antibiotike. Ono što u našoj bolnici ja mogu reći definitivno, mi imamo statistiku potrošnje antibiotika koja je u skladu s podacima unutar drugih europskih i svjetskih zemalja, ali moram isto tako reći kako zaista prednjačimo u preventivnim programima i apsolutno dobro vodimo tu politiku prevencije i kontrole antimikrobne rezistencije. Imamo vrhunsku opremu u bolnici, nabavkom određenih dijagnostičkih aparata kojima se to može kontrolirati, i isto tako ljudske resurse koji to znaju napraviti'', objasnila je Grgić.

Navela je kako nepravilno propisivanje antibiotika, te uzimanje istih u neodgovarajućim indikacijama, ne samo što je ogromna potrošnja, nego ostavlja i posljedice za same bolesnike.

''Između ostalog, radi se o porastu rezistencije bakterija, dalje imamo brojne infekcije koje se razvijaju jedan od drugih vodećih problema koji nam radi antimikrobne. Dalje je smanjen loš ishod liječenja i na kraju veliki troškovi liječenja istih, tako da su posljedice enormne, a s druge strane, kao i svaki lijek, tako i antibiotik u jednom času ima određene toksične i neželjene nus reakcije, tako da su štete ogromne. Samo naša svijest o istome je jako mala i stoga mi želimo na svim razinama probuditi važnost ove teme. Znači, svi zajedno možemo djelovati po ovom pitanju jer smo svi zajedno odgovorni, ako ne počnemo djelovati, već danas postoji zaista mogućnost da ćemo se vratiti na početke medicine, a to je da nećemo imati adekvatan antibiotik kojim ćemo spasiti život jer danas ih imamo, ali sutra ih možda nećemo imati'', zaključila je.