Srbe ne brinu godine

Građani Srbije - u odnosu na ostale Europljane, pokazuju najmanju brigu za starenje, a za 74 posto njih bolest predstavlja najveći strah u vezi sa starenjem, pokazuju podaci ŠTADA Zdravstvenog izvještaja za ovu godinu, objavio je danas Hemofarm.

Navodeći da strah od starenja nije podjednako izražen kod svih, podaci ŠTADA pokazuju da je taj strah najprisutniji u Središnjoj i Zapadnoj Europi, a prednjače Litvanci (67 posto), Česi i Poljaci (po 65 posto), Španjolci i Francuzi (po 62 posto), dok u Srbiji brine zbog starenja 40 posto građana.

Međunarodno istraživanje za 2026. godinu provela je agencija Human8 putem internetskog upitnika od veljače do ožujka 2026. godine u sljedećih 20 zemalja: Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Irskoj, Italiji, Kazahstanu, Litvi, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj, Španjolskoj, Švicarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Uzbekistanu.

Tko želi živjeti dugo?

Ipak, kako je navedeno, Srbi nisu jedini koje starost ne dotiče u velikoj mjeri, jer su i građani Kazahstana i Švicarske (po 42 posto) i Uzbekistana (43 posto) također pokazali nisku razinu zabrinutosti.

Velikoj većini građana Europe vrlo je važno da žive što duže - za 75 posto je to vrlo ili veoma važno.

Želja da se živi duže najizraženija je kod osoba sa dobrim mentalnim zdravljem, što potvrđuje da stavovi prema dugovječnosti nisu oblikovani samo fizičkim zdravljem, već i širim osjećajem optimizma, svrhe i kvaliteta života.

Da bi imali duži i zdraviji život, 80 posto Europljana spremno je u potpunosti izbaciti ili značajno smanjiti unos šećera i slatkiša, a zanimljiv je i podatak da bi 82 posto Europljana prihvatilo da uradi genetski test, pri čemu bi to učinilo 92 posto Portugalaca, 88 posto Španjolaca i Talijana, ali i 81 posto Srba.

Alati za praćenje zdravlja

Otvorenost prema genetskim testovima najviša je među mlađim generacijama i onima koji prihvaćaju primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu, što ukazuje da te grupe lakše prihvaćaju proaktivan pristup vlastitom zdravlju, prenosi FoNet.

Generalni direktor Hemofarm Grupe Ronald Zeliger kazao je da ŠTADA zdravstveni izvještaj za ovu godinu pokazuje da se zdravstveni prioriteti Europljana mijenjaju sa životnom fazom, da su mlađe generacije fokusirane na trenutno stanje, dok starije sve više pažnje posvećuju prevenciji i dugoročnoj zdravstvenoj sigurnosti.

Kada je riječ o koričenju aparata za mjerenje krvnog tlaka, njega redovno koristi 79 posto Slovaka, 76 Litvanaca, 74 posto Mađara, 72 posto Poljaka i 68 posto Srba.

Dok građani stariji od 55 godina češće koriste tradicionalne metode praćenja zdravlja, mlađe generacije se sve više okreću digitalnim i pametnim alatima.

Zdravstveni izvještaj ŠTADA za ovu godinu, kako je navedeno, pokazuje da se odnos Europljana prema starenju, i pored prisutnog straha, sve više pomjera k potrebi za prevencijom i očuvanjem kvaliteta života, te da su dostupna prevencija i podrška zdravlju ključne za sigurnije, zdravije i kvalitetnije starenje.