Dva srčana udara u deset dana Pod Bijelim brijegom: Ovo biste trebali znati ako osoba pokraj vas doživi srčani udar

U razmaku od svega desetak dana, tijekom dvije nogometne utakmice odigrane na stadionu HŠK Zrinjski u Mostaru, zabilježena su dva slučaja srčanog udara.

Dva događaja u tako kratkom razdoblju sama po sebi ne znače da su povezana s visokim temperaturama niti da je vrućina bila njihov uzrok. Ipak, dogodila su se tijekom ljeta u kojem je Mostar prolazio kroz duga razdoblja visokih dnevnih temperatura i vrlo toplih noći, što predstavlja dodatno opterećenje za organizam, posebno za osobe koje već imaju bolesti srca i krvnih žila.

Da visoke temperature ostavljaju posljedice na zdravlje građana, Bljesak.info pisao je još početkom ljeta. Tada su iz Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Mostar potvrdili kako bilježe nešto veći broj intervencija koje se mogu povezati s visokim temperaturama.

Dr. Mateo Miloš iz mostarske Hitne govorio je tada o problemima poput dehidracije i iscrpljenosti, ali i pogoršanja postojećih kroničnih bolesti.

Upravo posljednja stavka posebno je važna kada govorimo o osobama s kardiovaskularnim bolestima.

Dva nedavna događaja na mostarskom stadionu zato su povod za puno šire pitanje koje se tiče svih nas: znamo li prepoznati mogući srčani udar i, ako se dogodi osobi pokraj nas, znamo li što napraviti u minutama do dolaska Hitne pomoći?

Zašto vrućina dodatno opterećuje srce?

Kada je vanjska temperatura visoka, tijelo mora intenzivnije raditi kako bi održalo normalnu temperaturu. Krvne žile u koži se šire, povećava se protok krvi prema površini tijela, a srce mora pumpati više krvi.

Istodobno se znojenjem gube tekućina i elektroliti. Ako se izgubljena tekućina ne nadoknadi, smanjuje se volumen krvi, što može predstavljati dodatno opterećenje za kardiovaskularni sustav.

Zbog toga su tijekom dugotrajnih vrućina posebno osjetljive starije osobe i ljudi koji već imaju bolesti srca i krvnih žila.

Važno je pritom naglasiti da visoka temperatura nije dokaz da je izazvala konkretan srčani udar. Ona predstavlja dodatno fiziološko opterećenje i jedan je od čimbenika koji kod ranjivih osoba može povećati kardiovaskularni rizik.

Srčani udar ne mora izgledati kao na filmu

Jedna od najvećih opasnosti kod infarkta jest čekanje.

Srčani udar ne mora uvijek početi iznenadnom, izrazito jakom boli nakon koje se osoba hvata za prsa i pada.

Jedan od najčešćih znakova je bol, pritisak, stezanje ili nelagoda u prsima. Nelagoda može trajati nekoliko minuta, povući se pa ponovno pojaviti.

Mogu se javiti i bol ili nelagoda u jednoj ili objema rukama, leđima, vratu, čeljusti ili području želuca, kao i otežano disanje, hladno znojenje, mučnina i omaglica.

Poseban oprez potreban je jer simptomi nisu kod svih isti. AHA navodi da žene, starije osobe i osobe s dijabetesom mogu imati i druge simptome, poput nedostatka zraka, nelagode u leđima, vratu, čeljusti ili želucu, znojenja, mučnine ili omaglice.

Tijekom ljetnih vrućina neke od tih simptoma lako je pripisati umoru ili iscrpljenosti. Upravo zato bol ili pritisak u prsima, posebno ako su praćeni nedostatkom zraka, znojenjem, mučninom ili širenjem boli, ne treba ignorirati.

Prvo i najvažnije – pozvati Hitnu

Kod sumnje na srčani udar najvažniji korak je odmah pozvati Hitnu medicinsku pomoć.

Ne treba čekati da se vidi hoće li bol sama proći.

AHA i American Red Cross u smjernicama za prvu pomoć preporučuju aktiviranje hitne medicinske službe kod odrasle osobe s akutnom boli u prsima kako bi se što prije organizirao odgovarajući medicinski transport i liječenje.

Dok Hitna ne stigne, osoba treba prekinuti fizičku aktivnost i odmarati se u položaju koji joj odgovara. Ne treba je ostavljati samu, a potrebno je pratiti njezino stanje, disanje i svijest.

Ako ima lijek koji joj je liječnik ranije propisao upravo za takve situacije, primjerice nitroglicerin, može joj se pomoći da ga uzme prema ranije dobivenim liječničkim uputama. American Red Cross također preporučuje olabaviti tijesnu odjeću i ostati uz osobu do dolaska medicinskog tima.

Infarkt i srčani zastoj nisu isto

Ovdje dolazimo do važne razlike.

Osobi koja je pri svijesti i ima simptome mogućeg infarkta ne radi se masaža srca.

Srčani udar ili infarkt nastaje kada je dotok krvi u dio srčanog mišića blokiran. Srčani zastoj znači da srce više ne pumpa krv učinkovito i osoba prestaje reagirati i normalno disati.

Infarkt može dovesti do srčanog zastoja, ali to nisu ista stanja.

Upravo tada reakcija osobe koja se nalazi pokraj bolesnika može postati presudna.

Osoba se srušila i ne diše normalno – što sada?

Ako odrasla osoba iznenada izgubi svijest, ne reagira i ne diše normalno, treba odmah posumnjati na srčani zastoj.

AHA u aktualnim smjernicama navodi da osoba koja je sama nakon prepoznavanja srčanog zastoja treba najprije aktivirati hitnu službu, a zatim odmah započeti CPR.

Ako je moguće, telefon treba staviti na zvučnik kako bi dispečer Hitne mogao davati upute dok se pruža pomoć.

Ako nema defibrilatora – ne čekajte

Automatski vanjski defibrilator, odnosno AED, može biti izuzetno važan kod srčanog zastoja, ali nije uvijek dostupan.

Ako ga nema, ne smije se gubiti vrijeme tražeći ga dok osoba leži bez pomoći.

Za laika koji svjedoči iznenadnom srčanom zastoju odrasle osobe jedna od ključnih intervencija su kontinuirani pritisci prsnog koša.

Osobu treba položiti na leđa na čvrstu podlogu. Dlan jedne ruke postavlja se na sredinu prsnog koša, drugi dlan preko prvoga, a ruke trebaju biti ispružene.

Zatim se prsni koš pritišće snažno i brzo.

Aktualne AHA smjernice preporučuju brzinu od 100 do 120 pritisaka u minuti, uz dubinu od najmanje pet centimetara kod prosječne odrasle osobe, izbjegavajući pretjeranu dubinu veću od približno šest centimetara. Nakon svakog pritiska prsnom košu treba omogućiti da se potpuno vrati u početni položaj.

Ako osoba pored vas ima simptome mogućeg srčanog udara, ne čekajte da prođu – pozovite Hitnu pomoć. Ako se osoba sruši, ne reagira i ne diše normalno, odmah započnite CPR. Ako je AED dostupan, upotrijebite ga; ako nije, nastavite pritiskati prsni koš do dolaska Hitne.

S pritiscima treba nastaviti sve dok ne stigne Hitna pomoć, osoba ne pokaže znakove života ili AED ne postane dostupan.

AHA naglašava da su rana kvalitetna reanimacija i pravodobna defibrilacija među najvažnijim postupcima povezanim s boljim ishodom nakon srčanog zastoja.

Ako se pojavi AED, koristite ga

Ako netko u međuvremenu donese automatski vanjski defibrilator, uređaj treba uključiti i slijediti njegove glasovne upute.

AED je napravljen upravo tako da ga može koristiti i osoba bez medicinskog obrazovanja.

Dok uređaj ne bude spreman za analizu srčanog ritma, CPR se ne treba nepotrebno prekidati. Nakon eventualnog električnog šoka ponovno se slijede upute uređaja i nastavlja s oživljavanjem.

Ako AED uopće nije dostupan, nastavlja se ručno oživljavanje do dolaska medicinskog tima.

AHA ističe da su prepoznavanje srčanog zastoja, pozivanje Hitne, rano započinjanje CPR-a i uporaba AED-a temeljni dijelovi tzv. lanca preživljavanja.

Pogledajte kako se radi oživljavanje samo rukama

Za osobu koja nikada nije prošla tečaj prve pomoći opis postupka može zvučati komplicirano. Zato American Heart Association ima i službene materijale za Hands-Only CPR, namijenjene upravo građanima.

Važno je zapamtiti dvije stvari: pozvati Hitnu i početi snažno i brzo pritiskati sredinu prsnog koša.

Ne pripisivati sve vrućini

U Mostaru su visoke ljetne temperature dio svakodnevice. Umor, pojačano znojenje, slabost ili osjećaj iscrpljenosti zbog toga se lako mogu pripisati vremenskim prilikama.

Ali upravo to može biti zamka.

Iskustvo mostarske Hitne s početka ljeta pokazalo je da visoke temperature mogu biti povezane s povećanim brojem zdravstvenih tegoba i pogoršanjem kroničnih bolesti.

Dva slučaja srčanog udara tijekom dvije utakmice Pod Bijelim brijegom u razmaku od desetak dana dodatni su povod da se podsjetimo koliko je važno prepoznati znakove upozorenja i znati što napraviti ako se stanje osobe pred nama naglo pogorša.

Kod sumnje na infarkt vrijedi jednostavno pravilo: ne čekati da prođe – pozvati Hitnu pomoć.

A ako osoba izgubi svijest i ne diše normalno, ne čekati defibrilator ili dolazak nekoga tko "zna bolje" – pozvati Hitnu i odmah započeti oživljavanje.