Pušite, pijete i ne vježbate?
Znanstvenici upozoravaju da se učinci pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola i nedovoljne tjelovježbe osjećaju već od 36. godine života.
Odustajanjem od ovih loših navika u ranoj odrasloj i srednjoj dobi mogu se spriječiti godine kasnijeg lošeg zdravlja, prema studiji koja je pratila ljude više od 30 godina, piše Hina.
Rak
Pušenje uzrokuje rak pluća te probleme sa srcem i disanjem, dok su nedostatak tjelovježbe i previše alkohola povezani s problemima poput raka, moždanog udara, srčanog udara i rane smrti.
U novom istraživanju, objavljenom u časopisu Annals of Medicine, stručnjaci s finskih sveučilišta otkrili su da ljudi već s 36 godina pokazuju znakove loših zdravstvenih izbora. Tim je pratio 326 ljudi kada su imali 27 godina, a zatim ponovno kada su imali 36, 42, 50 i 61 godinu.
Mentalno zdravlje ljudi procijenjeno je putem anketa o simptomima depresije i psihičkom blagostanju, a fizičko zdravlje mjerenjem metaboličkog rizika na temelju krvnog tlaka, opsega struka i razine šećera u krvi, kolesterola i drugih masnoća u krvi.
Tri rizična ponašanja
Ljudi su također zamoljeni da ocijene svoje zdravlje tijekom prethodne godine.
Simptomi depresije i opće psihičko blagostanje mjereni su na ljestvici od 1 do 4; samoprocjena zdravlja mjerena je na ljestvici od 1 do 5; a metabolički rizik ocjenjivan je od 0 do 5.
U svakom trenutku procijenjena su tri rizična ponašanja - pušenje, prekomjerno pijenje i tjelesna neaktivnost (vježbanje manje od jednom tjedno).
Rezultati studije pokazali su da ako su ljudi imali sve tri nezdrave navike u određenom trenutku, njihovo mentalno i fizičko zdravlje bilo je lošije nego da ih nisu imali.
Konkretno, depresivni simptomi porasli su za 0,1 bod, metabolički rizik porastao je za 0,53 boda, psihičko blagostanje palo je za 0,1 bod, a samoprocjena zdravlja pala je za 0,45 bodova.
Nadalje, dugotrajno prisustvo sva tri nezdrava ponašanja bilo je još snažnije povezano s lošim zdravljem.
Depresivni simptomi
Depresivni simptomi porasli su za 0,38 bodova, metabolički rizik porastao je za 1,49 bodova, psihološka dobrobit pala je za 0,14 bodova, a samoprocjena zdravlja pala je za 0,45 bodova.
Dr. Tiia Kekalainen, znanstvenica koja je radila na studiji, rekla je: "Nezarazne bolesti poput srčanih bolesti i raka uzrokuju gotovo tri četvrtine smrtnih slučajeva u svijetu. Međutim, zdravim načinom života pojedinac može smanjiti rizik od razvoja ovih bolesti i smanjiti izglede za ranu smrt."
"Naši nalazi ističu važnost što ranijeg odustajanja od rizičnih zdravstvenih ponašanja, poput pušenja, prekomjernog pijenja i tjelesne neaktivnosti, kako bi se spriječilo nakupljanje štete koju nanose tijekom godina, što kulminira lošim mentalnim i fizičkim zdravljem kasnije u životu. Međutim, nikada nije prekasno za promjenu navika. Usvajanje zdravijih navika u srednjoj dobi također ima koristi za stariju dob."
Znanstvenici su napisali da "nalazi ove studije sugeriraju da su povezanosti uglavnom slične tijekom vremena od 36. do 61. godine." "Dakle, kumulativna povezanost ranijih rizičnih ponašanja postoji već u dobi od 36 godina, a ne samo u kasnijim fazama srednje dobi."
