Ovo je idealna temperatura u uredu za bolju produktivnost
Zahladilo je, i sigurno se pitate treba li već početi s grijanjem, i postoji li uopće idealna temeratura ureda.
Zanimljivo je da temperatura zraka na radnom mjestu ima velik utjecaj na vašu produktivnost. Jasno je da svi vole raditi na ugodnoj temperaturi, ali možda nije toliko očito da samo nekoliko stupnjeva može značiti ogromnu razliku u produktivnosti.
Provedene su brojne studije kako bi se pronašla idealna temperatura u uredu. A pritom ne čudi činjenica da je zbog velikog broja studija, došlo i do puno nesuglasica.
Idealna temperatura – istraživanja
Većina istraživača je zaključila da je uredska temperatura između 21 i 23 stupnja Celzijevih najbolja temperatura za maksimalnu produktivnost uredskih radnika.
Ali jedna je temeljita studija sa Sveučilišta Cornell došla do drukčijih rezultata – oni kažu da je idealna temperatura 25 stupnjeva. Organizacija britanske vlade koja je zadužena za nadgledanje ovakvih stvari predlaže 23.3 stupnja, prenosi Stratego.hr. No i oni također naglašavaju da 23.3 stupnja udovoljava samo 70% ljudi, tako da je nemoguće pronaći savršenu temperaturu za svih.
U čemu je stvar? Zašto se ne možemo svi složiti da je primjerice 24 stupnja savršeno? Mogli bismo, ali gore navedene studije također pokazuju da samo nekoliko stupnjeva razlike može umanjiti odnosno povećati produktivnost za 5%. Dakle, otkrivanje idealne temperature može donijeti značajne rezultate za sve radnike.
Uzmimo za primjer istraživanje koje uzima 22 stupnja kao optimalnu temperaturu, kad je produktivnost na 100%. Ako tu temperaturu povisimo ili snizimo, produktivnost opada.
Ako je povisimo:
na 25 stupnjeva smo oko 98% produktivni
27.7 stupnjeva = 95%
30.5 stupnjeva = 90%
33.3 stupnja =85%
Ako je snizimo:
na 19 stupnjeva smo oko 98% produktivni
17.2 stupnja = 95%
15 stupnjeva = 90%
Nažalost ne možemo jednostavno na termostat postaviti određenu temperaturu i misliti da smo sve riješili.
Postoje brojni faktori koji mogu utjecati na optimalnu temperaturu. Prvo treba naznačiti da pričamo o "optimalnoj" temperaturi, to jest, temperaturi koja bi bila najbolja za svih. Treba uzeti u obzir i:
Godišnje doba
U svakom godišnjem dobu znamo koje otprilike temperature očekivati. Također se naše tijelo akomodira vanjskoj temperaturi, pa zimi možemo lakše podnositi malo hladniji ured, a ljeti malo topliji.
Odjeća
Odjeća ima utjecaj na našu vlastitu temperaturu. Ne nose svi jednako debelu odjeću, ali uvijek se prilagođavamo godišnjem dobu. Zimi nosimo deblju i topliju odjeću, pa nam hladnija temperatura u uredu neće toliko smetati, jer će nam dodatan sloj dati toplinsku izolaciju, to jest ugodniju osobnu temperaturu. Ljeti nosimo otvorenu i laganu odjeću, koja diše, stoga vrijedi obrnuto.
Tjelesna masa
Ovisno o tome koliko težite, odnosno koliki vam je indeks tjelesne mase (BMI), toliko ćete imati izolacije (masti) u tijelu. To je kao deblja jakna koja vas grije. Ljudima s manjim indeksom tjelesne mase brže postaje hladnije.
Dob
Što ste stariji (a pogotovo nakon 55. godine), postajete osjetljiviji na hladnoću. Dakle, starijim radnicima više odgovara (i koristi) topliji ured.
Klima odnosno geografski položaj
Vaše klimatsko odnosno geografsko područje, utječe na očekivanu temperaturu slično kao godišnje doba i odjeća.
Relativna vlažnost
Nemojmo zaboraviti na vlažnost. Relativna vlažnost utječe na osobnu percepciju temperature. Ako je vlažnost visoka, vaše tijelo ne može lako izbaciti znoj, zrak ne struji preko vaše kože, i svijet se doima težim. Na 30 stupnjeva s niskom vlagom osjećate se savršeno ugodno, ali kad je vlažnost 90% na toj temperaturi, umire vam volja za životom.
Relativna vlažnost od 40% je optimalna za ugodu tijekom cijele godine. U kontinentalnom podneblju ljeti zrak zna biti vlažniji, pa je nekad potreban odvlaživač zraka (uređaj za smanjenje vlage u zraku), ali i sam klima uređaj donekle suši zrak. Zimi vlažnost ponekad opada ispod ugodne razine, pogotovo ako se grijete na plin. Zbog toga vam se čini da je hladnije, a isušuje vam se i koža, grlo i sinusi.
