Ova 4 faktora stoje iza gotovo svih srčanih i moždanih udara

Srčani i moždani udari rijetko se događaju iznenada i bez očitih prethodnih naznaka.

Prema opsežnoj studiji koja je obuhvatila zdravstvene podatke više od devet milijuna odraslih osoba u Južnoj Koreji i SAD-u, gotovo svaka osoba koja doživi teški kardiovaskularni događaj prethodno je imala barem jedan od četiri ključna faktora rizika.

Riječ je o visokom krvnom tlaku, povišenom kolesterolu, visokoj razini šećera u krvi te pušenju, bilo sadašnjem ili bivšem.

Analiza je pokazala da je ova skupina faktora prethodila u čak 99 posto svih zabilježenih kardiovaskularnih događaja tijekom dugotrajnog istraživanja.

Zanimljivo je da je čak i kod žena mlađih od 60 godina, demografske skupine koja se smatra najmanje rizičnom, više od 95 posto srčanih ili moždanih udara bilo povezano s barem jednim od navedenih faktora.

Visoki tlak kao najveća prijetnja

Među navedenim faktorima, visoki krvni tlak istaknuo se kao najčešći uzrok. Podaci iz SAD-a i Južne Koreje pokazuju da je više od 93 posto osoba koje su doživjele srčani udar, moždani udar ili zatajenje srca prethodno patilo od hipertenzije.

Upravo zbog toga, kontrola krvnog tlaka mogla bi biti ključna u prevenciji ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti.

Važnost kontrole promjenjivih faktora

"Smatramo da studija vrlo uvjerljivo pokazuje da je izloženost jednom ili više neoptimalnih čimbenika rizika prije ovih kardiovaskularnih ishoda gotovo 100 posto", izjavio je kardiolog Philip Greenland sa Sveučilišta Northwestern.

"Cilj je sada više raditi na pronalaženju načina za kontrolu ovih promjenjivih čimbenika rizika, umjesto da se skreće s puta u potrazi za drugim čimbenicima koji nisu lako izlječivi i nisu uzročni", dodao je.

Autori studije ističu kako njihovi rezultati osporavaju nedavne tvrdnje o porastu "prikrivenih" kardiovaskularnih događaja koji se navodno javljaju bez prisutnosti poznatih faktora rizika.

Smatraju da su ranija istraživanja možda propustila neke dijagnoze ili zanemarila razine rizika koje su bile ispod praga za kliničku dijagnozu, piše Science Alert. 

U popratnom uvodniku, kardiologinja Neha Pagidipati sa Sveučilišta Duke, koja nije sudjelovala u istraživanju, naglasila je da ovi rezultati potvrđuju važnost upravljanja zdravstvenim rizicima prije nego što dovedu do ozbiljnih i potencijalno smrtonosnih posljedica.

"Možemo - i moramo - bolje", zaključila je. Studija je objavljena u časopisu Journal of the American College of Cardiology.