Nova istraživanja otkrivaju vezu između HPV-a i problema s muškom plodnosti

Humani papiloma virus (HPV) već se desetljećima u javnosti povezuje ponajprije sa zdravljem žena i rakom vrata maternice.

Zahvaljujući sustavnom probiru i cijepljenju, ta je veza postala jedno od najpoznatijih javnozdravstvenih upozorenja.

No, takav fokus ima i svoju cijenu, HPV se i dalje doživljava kao "ženski problem", dok se posljedice infekcije kod muškaraca često zanemaruju ili svode isključivo na ulogu prijenosnika virusa.

Sve više znanstvenih dokaza, međutim, pokazuje da je ta slika nepotpuna, istraživanja ispituju moguće posljedice na muško reproduktivno zdravlje.

HPV je najčešća spolno prenosiva virusna infekcija na svijetu. Procjenjuje se da će se tijekom života njime zaraziti više od 90 posto spolno aktivnih muškaraca i oko 80 posto žena. Većina infekcija prolazi bez simptoma i spontano se povlači, često i bez znanja zaražene osobe.

Upravo ta "tišina" infekcije pridonosi njezinu širenju, ali i podcjenjivanju dugoročnih posljedica.

Iako je HPV poznat po izazivanju genitalnih bradavica, osobito niskorizični tipovi, dio visokorizičnih sojeva povezuje se s razvojem različitih karcinoma, ne samo vrata maternice, nego i penisa, anusa te područja usne šupljine i ždrijela.

No, posljednjih godina znanstvena se pozornost sve češće usmjerava i na pitanje može li HPV imati ulogu u muškoj neplodnosti, području u kojem uzroci često ostaju nejasni.

Neplodnost bez jasnog uzroka

Muška je neplodnost globalno u porastu. Procjenjuje se da oko 15 posto parova ima poteškoće sa začećem, a muški čimbenik sudjeluje u otprilike polovici slučajeva.

Posebno zabrinjava podatak da se u čak 60 do 75 posto slučajeva smanjene kvalitete sperme ne može jasno identificirati uzrok. Takvi se slučajevi svrstavaju u kategoriju idiopatske neplodnosti.

Poznato je da na plodnost utječu brojni čimbenici, od pušenja, alkohola i pretilosti do loše prehrane, stresa i izloženosti okolišnim toksinima. No sve je više dokaza da i virusne infekcije, među njima i HPV, mogu igrati ulogu u narušavanju reproduktivnog potencijala muškaraca.

Znanstvenici su pokazali da se HPV može pronaći u spermi te da se virus može vezati uz površinu spermija.

Takva prisutnost virusa ne mora nužno promijeniti osnovne parametre sperme koje pokazuje rutinski spermiogram, ali može utjecati na finije, biološki važne procese koji su ključni za oplodnju.

Što pokazuju nova istraživanja

U jednoj od najopsežnijih novijih studija na tu temu, objavljenoj 2024. godine u časopisu Frontiers in Cellular and Infection Microbiology, argentinski su istraživači analizirali uzorke sperme više od 200 muškaraca koji su se javili na urološke preglede.

Cilj istraživanja bio je utvrditi kako prisutnost HPV-a, osobito visokorizičnih tipova, utječe na kvalitetu sperme, upalne procese i oksidativni stres u ejakulatu.

Rezultati su pokazali da se, kada se promatraju klasični parametri poput broja spermija, njihove pokretljivosti i oblika, ne uočavaju značajne razlike između muškaraca s HPV-om i onih bez infekcije. No dublje analize otkrile su bitne razlike na staničnoj razini.

Kod muškaraca zaraženih visokorizičnim tipovima HPV-a, osobito HPV-16, u istraživanjima je zabilježen je veći udio mrtvih spermija te pojačana proizvodnja reaktivnih kisikovih spojeva, što upućuje na povećan oksidativni stres.

Oksidativni stres poznat je kao mehanizam koji može oštetiti stanične membrane i DNK spermija, a povezuje se s lošijim reproduktivnim ishodima, uključujući smanjenu sposobnost oplodnje i veći rizik od genetskih oštećenja.

Zanimljivo je i da su istraživači u spermi zaraženih muškaraca uočili niže razine upalnih markera i smanjen broj bijelih krvnih stanica. Takav nalaz sugerira da HPV može utjecati na lokalni imunološki odgovor u muškom genitalnom traktu,

Prisutnost HPV-a u spermi otvara i pitanje utjecaja na reproduktivne ishode partnerica. Tijekom oplodnje zaraženi spermiji mogu prenijeti virusnu DNK na jajnu stanicu.

Pojedina istraživanja povezuju takav prijenos s povećanim rizikom od ranih spontanih pobačaja, vjerojatno zbog utjecaja virusa na rane faze razvoja embrija i implantaciju u maternicu.

Iako znanstvena zajednica još uvijek raspravlja o snazi i mehanizmima te povezanosti, sve je više dokaza da HPV može imati širi utjecaj na reproduktivno zdravlje para, a ne samo pojedinca.

Cijepljenje u novom svjetlu

HPV cjepivo već je dokazalo svoju učinkovitost u prevenciji genitalnih bradavica i karcinoma povezanih s ovim virusom.

U zemljama s visokom procijepljenošću bilježi se snažan pad učestalosti HPV-infekcija, premalignih lezija i povezanih karcinoma. Dugoročno se očekuje i mogućnost gotovo potpunog iskorjenjivanja raka vrata maternice.

Unatoč tome, procijepljenost dječaka i mladića u mnogim zemljama i dalje zaostaje za procijepljenošću djevojčica.

Razlog leži upravo u percepciji da je HPV prvenstveno problem ženskog zdravlja. No, nova saznanja o mogućem utjecaju virusa na mušku plodnost daju dodatan, snažan argument za šire cijepljenje muškaraca.

Iako cjepivo nije terapija za već postojeću infekciju, neka istraživanja upućuju na to da cijepljenje može pomoći imunološkom sustavu u bržem uklanjanju virusa iz organizma.

Neka istraživanja upućuju na povezanost cijepljenja s povoljnijim reproduktivnim ishodima, a parovi u kojima je muškarac bio cijepljen imali su veće stope trudnoća, manji rizik od spontanih pobačaja i više zdravorođene djece.

Vrijeme za promjenu percepcije

U kontekstu porasta problema s plodnošću, HPV se sve češće prepoznaje kao jedan od čimbenika koji se ne bi smio zanemariti. Ne kao jedini uzrok, nego kao dio složene mreže utjecaja koji oblikuju reproduktivno zdravlje suvremenog muškarca.

Cijepljenje dječaka i mladića protiv HPV-a stoga se sve manje promatra isključivo kao mjera zaštite partnerica, a sve više i kao ulaganje u vlastito zdravlje i buduću plodnost, piše Hina zdravlje. 

Sve veći broj stručnjaka upozorava da HPV nije samo ženski problem i da bi promjena te percepcije mogla imati važne javnozdravstvene posljedice u godinama koje dolaze.