Noćne more uvod u Parkinsonovu bolest?
Sve učestalije noćne more kod muškaraca u kasnijoj životnoj dobi mogu biti jedan od ranih znakova razvoja Parkinsonove bolesti - upozoravaju ljekari nakon obimnog istraživanja.
Stručnjaci su tijekom 12 godina pratili zdravstveno stanje 3.818 muškaraca starije dobi te su otkrili da su oni sa čestim noćnim morama imali dvostruko veću vjerojatnoću razvoja ovog oboljenja.
Većina dijagnoza pojave Parkinsonove bolesti zabilježena je unutar prvih pet godina istraživanja.
Znanstvenici već duže smatraju da uznemirujući snovi, posebno kod muškaraca, mogu na neki način biti povezani s neurološkim oboljenjima, ali ovo je prva studija koja je pokazala da su ovi simptomi zapravo upozorenje na pojavu Parkinsonove bolesti ili njena nuspojava.
Rana dijagnoza je jedan od najvećih izazova kod Parkinsonove bolesti - navedeno je u časopisu "Science alert".
Rezultati istraživanja ukazuju da bi se starije odrasle osobe mogle testirati na Parkinsonovu bolest pomoću pitanja o sadržaju njihovih snova.
Kod većine ljudi ona se dijagnosticira kada su već izgubili između 60 do 80 posto neurona koji otpuštaju dopamin.
Dopamin je kemijska supstanca koju proizvodi organizam. U centralnom i perifernom živčanom sistemu djeluje kao neurotransmiter iz dopamina se sintetiziraju adrenalin i noradrenalin.
Rano otkrivanje moglo bi spriječiti moguću pojavu fizičkih simptoma, poput drhtanja, ukočenosti i usporenosti.
"Ako osobe starije dobi počnu imati noćne more, nastale bez ikakvog očitog uzroka, trebali bi posjetiti ljekara", navodi neurolog Abidemi Otaiku sa Univerziteta Birmingham.
Znanstvenici već godinama istražuju vezu između ciklusa spavanja i Parkinsonove bolesti.
Otprilike četvrtina pacijenata sa Parkinsonom prijavljuje česte uznemirujuće snove od trenutka postavljanja dijagnoze, a neki navode da su imali noćne more i do deset godina prije dijagnoze.
