Anksioznost depresija, panika - Pandemijom najviše pogođena djeca

Pandemija covida-19 znatno je utjecala na mentalno zdravlje ljudi, no njezine posljedice tek će se osjetiti, ocijenila je za Fenu Ivana Trlin, psihoterapeut i psiholog, naglasivši kako su pandemijom najviše pogođena djeca koja su svu ovu situaciju najturbulentnije doživjela.

Po njezinom mišljenju, ovakva krizna stanja kod odraslih izazivaju strah, anksioznost, panična i depresivna stanja i razne fobije, no smatra kako su ovom cijelom situacijom ipak, najviše pogođena djeca koja su sve ovo i najturbulentnije doživjela pa se kod njih dosta razvio opsesivno-kompulzivni poremećaj.

''Imala sam nedavno jednog tinejdžera koji nije dozvoljavao da ništa što je dodirivalo neku površinu u školi uđe u kuću. On se ispred kuće morao u potpunosti presvući, nije mogao učiti ako sve nije dezinficirano. Stalno je razmišljao o tome je li sve dovoljno čisto pa je od odličnog učenika došao do toga da su mu ocijene nedozvoljavajuće. Njegovo stanje jako je iscrpilo roditelje jer traje jako dugo, preko godinu dana'', naglašava Trlin.

Navodi kako joj se javlja sve veći broj ljudi koji su zbog cijele situacije zabrinuti za budućnost ili se žale na egzistenciju, posao, samoću, ili su izgubili člana obitelji.

Međutim, ono s čime se najviše suočava i bavi u svom profesionalnom radu su anksiozna stanja i anksiozni simptomi koji su se jako pojačali u vrijeme pandemije te se boji da ćemo najgore posljedice po mentalno zdravlje osjetiti tek kad sve ovo završi.

''Ljudi koji ranije nisu bili anksiozni, nisu imali napade panike, simptome depresije, sada se javljaju po prvi put. Ili su doživjeli okidače tijekom ove pandemije pa razvili te simptome i stanja i bolesti, ili su ih imali i ranije, ali u nekoj znatno blažoj mjeri. Sada su oni doživjeli ekspanziju, pojačali se. Neki su se ranije jednostavno mogli nositi s njima, a sada više ne mogu'', kaže Trlin.

Dodaje kako joj se javlja i puno ljudi koji su izgubili bližeg člana obitelji od posljedica koronavirusa, tako da, kako kaže, ima dosta i tog procesa tugovanja, odnosno žalovanja.

''Nama u traumatskoj psihologiji dobro je poznato da kad je traumatska, krizna ili stresa situacija u tijeku, tada ljudi funkcioniraju u preživljavačkom modu. Znači, upaljen je preživljavački nagon i funkcija mozga i cjelokupnog organizma u tim je trenucima održati nas na životu. No, kad se ta krizna situacija završi naše tijelo počinje proživljavati sve te simptome koje je doživjelo tijekom traume i zato često čujemo da je PTSP reakcija poslije traume'', objašnjava Trlin.

Smatra kako ljudi, da bi očuvali svoje mentalno zdravlje u ovakvoj situaciji, imaju pravo da se osjećaju kao žrtve, no da ne trebaju u to utonuti i prepustiti se tome, već ići dalje.

''Mi smo praktički u ulozi žrtve, ali nam je oduzeto to pravo jer nam se stalno govori da imamo sve i da nismo toliko zakinuti. Mislim da se baš zbog toga i razvilo toliko teorija zavjere jer ljudi osjećaju da su žrtve i da netko manipulira njima'', kaže Trlin.

Dotaknula se i 'lažne pozitivne psihologije', koja nas bombardira sa svih strana, da moramo biti stalno nasmijani i pozitivni, što smatra, nije točno jer svaka emocija mora imati svoje mjesto i tuga, strah, sreća, ljutnja.