Znanost na tragu otkrića: Mogu li odrasli ponovno dobiti zube?
Zdravi i njegovani zubi pretpostavka su lijepog osmijeha, a kada ih čovjek izgubi zbog različitih razloga, tada nastupaju proteze, implantati ili su pak spremni na život bez zubi. Međutim, znanstvenici tvrde kako je moguće potaknuti rast trećeg niza zubi.
Njegovani i zdravi zubi govore mnogo o našim navikama i genetici. Ideja o rastu trećih zubi postaje sve bliža stvarnosti. Japanski su znanstvenici shvatili kako ciljanjem određenih gena kod životinja mogu pokrenuti ciklus rasta novih zubi.
Ljudi imaju pupoljke za rast trećih zuba
"Sama priča je da se blokira taj jedan specifični protein i on zapravo dozvoljava da neki novi zubi počinju nicati. Međutim, tu se sada nama prvo javlja pitanje zapravo u kojoj dobi se treba to upotrijebiti. Kolege su i najavljivali da se možda recimo čak i u odrasloj dobi kad recimo pacijenti nemaju više zubi ili kad se promijeni čeljust, da je to moguće. Tu ja moram malo hajdemo reći stati na loptu, jer mi imamo situaciju da se nama čeljust naravno mijenja, ona se mijenja posebice recimo ne znam kada vi izvadite neki zub, čeljust se počinje malo modelirati i ona zapravo se počinje kompletno mijenjati. I onda kada se ona mijenja, čak se i sastav same te čeljusti se također promijeni. I sad je dosta iluzorno reći da ćemo moći blokirati tu neku molekulicu pa recimo u starijoj dobi da će početi rasti zub", rekao je prof. dr. sc. Marko Granić sa Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Japanski tim istraživača započinje veliko ispitivanje na ljudima jer kako tvrde, ljudi imaju pupoljke za rast trećih zuba. Zaključili su kako protein USAG-1 jedan može ograničiti rast zuba kod miševa, pa vjeruju kako bi se mogao potencijalno potaknuti rast trećih zuba upravo blokiranjem nastanka tog proteina kod ljudi.
Najbitnija je sigurnost
"Možda će se danas-sutra bio inženjeringom nekako zapravo promijeniti da recimo ako nama fali jedinica, da oni to mogu nekako si podesiti da zapravo počne rasti jedinica. Sad trenutačno ja mislim da nemamo takvu tehnologiju da recimo neće znati organizam, naravno da ako idemo stvarati zube, fali nam možda jedinica da nam slučajno ne počne stvarati jedan molar. I nije baš lijepo onako da imate recimo molar na području recimo prednjih zuba. Tako isto možemo pričati i obratno. Druga je stvar što moramo isto uzeti u obzir je da ako će danas sutra zubi nastati u čeljusti, što će potaknuti njegovu erupciju. I ona, hajdemo reći treća stvar što također isto moramo uzeti u obzir kada se zub inače pojavi kod djece u čeljusti korijen još nije razvijen. Njemu treba zapravo negdje tri godine da zapravo razvije korijen. A današnje sve mora biti odmah i sada, pa da se ne bi dogodilo da se prebrzo optereti taj zub ako se on javi danas sutra, on bi se odmah i izgubio. Također, možda je najbitnije je sigurnost, jer taj protein koji se aplicira sistemski, da se ne bi dogodilo da slučajno ne bi nešto drugo počelo rasti, da ne daj Bože da se razvije neki možda i benigni tumor," ističe Granić, prenosi HRT.
Lijek koji će blokirati protein USAG-1 jedan uspješno je omogućio miševima primjerice rast novih zuba. Zašto onda ne bi i ljudima kažu. U prilog teze kako je moguće potaknuti rast trećeg niza zubi i kod ljudi govori dovoljno hiperdoncija, fenomen rasta više zuba od normalnog niza.
