Venska tromboembolija pogađa stotine tisuća ljudi svake godine, a prepoznavanje rizika i pravovremena prevencija mogu spasiti život.
Donosimo vam pet ključnih činjenica koje svaki pacijent treba znati o venskoj tromboemboliji.
Oko 40 % slučajeva venske tromboembolije događa se u bolnicama ili neposredno nakon otpusta, a 30 % se javlja kod osoba oboljelih od raka, ističe hematologinja dr. Mary Cushman za Everyday Health.
Kod hospitaliziranih pacijenata često se koristi niska doza antikoagulantne terapije kako bi se smanjio rizik od venske tromboembolije.
Osobe koje se liječe od raka u ambulantnim uvjetima također mogu imati koristi od niske doze lijekova za razrjeđivanje krvi, osobito tijekom kemoterapije ili nakon operacije.
Dr. Cushman savjetuje da pacijenti zatraže procjenu rizika od svojeg onkologa i educiraju se o simptomima krvnih ugrušaka.
Ostale skupine s većim rizikom uključuju osobe s kroničnim bolestima poput bolesti srca ili upalne bolesti crijeva, trudnice, žene koje uzimaju hormonske kontraceptive ili terapiju nadomjesnim hormonima, te one s osobnom poviješću moždanog udara ili duboke venske tromboze.
Venska tromboembolija se javlja u dva oblika – duboka venska tromboza i plućna embolija.
Simptomi duboke venske tromboze su:
• oteklina nogu ili ruku
• bol ili osjetljivost
• toplina, grčevi ili bol
• crvenilo ili promjena boje kože.
Simptomi plućne embolije su:
• bol pri dubokom disanju
• ubrzano disanje
• povećan broj otkucaja srca
• kašalj.
Za razliku od šećerne bolesti ili visokog kolesterola, ne postoji standardni test za rano otkrivanje krvnih ugrušaka. Liječnici procjenjuju rizik na temelju medicinske povijesti, simptoma i obiteljske anamneze.
Važno je biti svjestan faktora rizika:
• operacije
• dugotrajno sjedenje ili mirovanje u krevetu
• dob i spol
• pretilost
• hormonski lijekovi i trudnoća
• rasna i etnička pripadnost.
U slučaju sumnje, liječnik može preporučiti D-dimer test ili pretrage poput ultrazvuka krvnih žila i magnetske rezonancije (MR).
Sjedenje, pretilost i pušenje povećavaju rizik od krvnih ugrušaka, napominje dr. Ada Stewart.
Iako neke čimbenike rizika ne možete promijeniti, poput dobi ili obiteljske povijesti, svoj stil života možete prilagoditi, redovito se kretati, prestati pušiti, održavati zdravu prehranu i vježbati.
U posljednjih 5 – 10 godina uvedeni su novi oralni antikoagulansi (DOAC), koji su jednostavniji za uporabu od klasičnog varfarina i ne zahtijevaju česte laboratorijske kontrole.
Glavna nuspojava ovih lijekova je krvarenje, što je posebno važno za starije pacijente ili one s dodatnim faktorima rizika, piše Kreni zdravo.
Promjene u načinu života, gubitak težine i statini također mogu smanjiti rizik od venske tromboembolije, ali lijekovi za razrjeđivanje krvi i dalje su temelj liječenja.